Online mapa novog sada
Nakakatakot na mag commit
2024.05.14 06:55 Stop-Duh-Cap Nakakatakot na mag commit
Nakakatakot na mag commit, Di ko alam anong meron pero madalas ng mga nakaka something ko nitong mga nakaraan is puro mga single mom ,may bf or may mga asawa na, don't get me wrong I enjoy the company ang hirap din kasi tanggihan lalo na pag palay na yung lumalapit pero di ko tlga kaya mag commit pag buy one take one or yung mga gustong makatakas sa mga asawa/bf nila, para akong nagiging fly trap ng mga babaeng emotionally troubled nitong mga nakaraan, mapa online, baclubs or sa work recently lang may naka ano ako na i met online, second round lang niya sinabi na meron siyang asawa pero di na daw sila okay kasi apparently nag cheat daw asawa niya once and parang madalas na sila nag aaway. ohmygulay, In season ba?
submitted by Stop-Duh-Cap to OffMyChestPH [link] [comments]
2024.05.14 05:37 Firm-Character-677 4yrs LDR delulu lang ba ako or may future (medyo mahaba)
Hi I just wanna share my LDR story cuz I can't really judge clearly right now without being biased. I'm already attached to him given na naka abot na kami ng 4years and my mind seems to justify him. We broke up last May 5 lang.
Anyways, I'm 23F, filipino and he's 23M, indian.
Ps. Medyo mahaba hahaha
So, we met on a MMORPG last summer of 2020. We started talking on DC and I usually don't get interested to ppl I met online but his attack was kinda different. He asked about my GPA and I was like wow concern sa grado baka matino. Ganern. Online classes are still on going that time so we usually talk more at night. And it wasn't just some small talks but quality talks. About life ganern, interests and views on different things. We don't usually agree but we both talk so deeply about it kaya nagkasundo.
Fast forward, ako talaga ang unang naattached. And I already know that time (which was only months after we first talked) na wala kaming patutunguhan. He wasn't that attached to the point of considering me on his future. But still, I didn't mind. Wala pa din naman akong plano sumabak sa relationship irl. NBSB pero may mga manliligaw. So ayun, nagpatuloy sa kalandian habang nanonotice ko na na medyo may katotohanan na sa mga "I love you" nya. We've been so wholesome na rin. Been into different kind of games like Dragon Raja, 8ball, COC, at halos lahat na yata ng games sa play store na subukan na. Hindi naman ako gamer tbh ML lang talaga yung game na nilalaro ko tyaka yung MMORPG na yun. But anyways to make the story short, sa 4 years na yun marami na ring away. Let's say every year may pinag aawayan talaga. He was talking to girls on DC even tho it wasn't that malicious but still. We started there too😆 iyan yung issue sa let's say 2-3 yrs ig. Pero di naman sobrang dami mga like 2 months lng out of 12. Then last year, he greeted his ex of 2yrs a happy birthday. Tbh nung unang year wala lang sa akin. On our 2nd year when I found out, I told him to stop cuz I didn't like it. Last year was kinda diff cuz he greeted her a belated birthday mga atiiih. Belated hahahaha the care to greet even though it was alrdy late di ba. So nag away ulit. Ilang beses na rin sya nag ask ng chances sa 4yrs na Yan. Like super sincere to the point na hindi ka niya tatantanan ng message mapa DC, tele, WhatsApp or insta. Ilang beses na rin sya umiyak dahil sa situation namin like sa LDR, to say sorry, dahil sa different beliefs and all. I told him that we should wait until 26 to decide if pwede na iuwi sa kasalan hahaha ganun kalala ang love and patience ko mga bhiee. He agreed too cuz by that time, we will be mature enough to decide considering na di pa sya secured sa job that time. And to conclude kasi napahaba na, for me, our love was real and very wholesome I might not show it through this forum but yeah, it was. But the thing is, last 1st week of May I kinda tested him saying that, "this is probably the lowest point of my life" cuz currently we're having some financial problem cuz of hospitalization and he knew it. But guess what, he ignored that msg. I told him goodnight right after kasi mukhang Wala talaga syang plano mag reply and guess what, he replied. "Sorry Im kinda busy, you can sleep tho" okay I understand. Busy sya. But girl diba? Am I wrong tho? Did I just assume stuffs? Pero I decided to end it right after. I deleted my msged abt that lowest point shi and he innocently asked if I want to explain why I was breaking up with him. And I told him no need. Cuz bakit pa? I've had my answer. And si kuya sabi niya, I kinda know why and it's rlly hard that I can't do anything about it. Pero why not console me? Pero mali ba ako? I need your wisdom masyado nang biased utak ko. So ayun wala na talaga. Kala ko mabilis lang mag move on since online lang pero iba rin talaga pag naattached na haha. Was I wrong tho or did I saved myself. Anyways, graduation na nxt year so focus nlang muna sa studies ngayon.
submitted by Firm-Character-677 to adultingph [link] [comments]
Anyways, I'm 23F, filipino and he's 23M, indian.
Ps. Medyo mahaba hahaha
So, we met on a MMORPG last summer of 2020. We started talking on DC and I usually don't get interested to ppl I met online but his attack was kinda different. He asked about my GPA and I was like wow concern sa grado baka matino. Ganern. Online classes are still on going that time so we usually talk more at night. And it wasn't just some small talks but quality talks. About life ganern, interests and views on different things. We don't usually agree but we both talk so deeply about it kaya nagkasundo.
Fast forward, ako talaga ang unang naattached. And I already know that time (which was only months after we first talked) na wala kaming patutunguhan. He wasn't that attached to the point of considering me on his future. But still, I didn't mind. Wala pa din naman akong plano sumabak sa relationship irl. NBSB pero may mga manliligaw. So ayun, nagpatuloy sa kalandian habang nanonotice ko na na medyo may katotohanan na sa mga "I love you" nya. We've been so wholesome na rin. Been into different kind of games like Dragon Raja, 8ball, COC, at halos lahat na yata ng games sa play store na subukan na. Hindi naman ako gamer tbh ML lang talaga yung game na nilalaro ko tyaka yung MMORPG na yun. But anyways to make the story short, sa 4 years na yun marami na ring away. Let's say every year may pinag aawayan talaga. He was talking to girls on DC even tho it wasn't that malicious but still. We started there too😆 iyan yung issue sa let's say 2-3 yrs ig. Pero di naman sobrang dami mga like 2 months lng out of 12. Then last year, he greeted his ex of 2yrs a happy birthday. Tbh nung unang year wala lang sa akin. On our 2nd year when I found out, I told him to stop cuz I didn't like it. Last year was kinda diff cuz he greeted her a belated birthday mga atiiih. Belated hahahaha the care to greet even though it was alrdy late di ba. So nag away ulit. Ilang beses na rin sya nag ask ng chances sa 4yrs na Yan. Like super sincere to the point na hindi ka niya tatantanan ng message mapa DC, tele, WhatsApp or insta. Ilang beses na rin sya umiyak dahil sa situation namin like sa LDR, to say sorry, dahil sa different beliefs and all. I told him that we should wait until 26 to decide if pwede na iuwi sa kasalan hahaha ganun kalala ang love and patience ko mga bhiee. He agreed too cuz by that time, we will be mature enough to decide considering na di pa sya secured sa job that time. And to conclude kasi napahaba na, for me, our love was real and very wholesome I might not show it through this forum but yeah, it was. But the thing is, last 1st week of May I kinda tested him saying that, "this is probably the lowest point of my life" cuz currently we're having some financial problem cuz of hospitalization and he knew it. But guess what, he ignored that msg. I told him goodnight right after kasi mukhang Wala talaga syang plano mag reply and guess what, he replied. "Sorry Im kinda busy, you can sleep tho" okay I understand. Busy sya. But girl diba? Am I wrong tho? Did I just assume stuffs? Pero I decided to end it right after. I deleted my msged abt that lowest point shi and he innocently asked if I want to explain why I was breaking up with him. And I told him no need. Cuz bakit pa? I've had my answer. And si kuya sabi niya, I kinda know why and it's rlly hard that I can't do anything about it. Pero why not console me? Pero mali ba ako? I need your wisdom masyado nang biased utak ko. So ayun wala na talaga. Kala ko mabilis lang mag move on since online lang pero iba rin talaga pag naattached na haha. Was I wrong tho or did I saved myself. Anyways, graduation na nxt year so focus nlang muna sa studies ngayon.
2024.05.14 00:52 flaviojos3 Decifrando os Mistérios do Mercado de Ações: Introdução à Análise Técnica para Iniciantes
No fascinante mundo do mercado de ações, desvendar os segredos dos movimentos do mercado pode ser a chave para o sucesso. Através da combinação de duas ferramentas poderosas: a análise técnica e a fundamental, você terá em mãos o mapa do tesouro e a bússola para navegar com maestria pelas ondas das oscilações, tomando decisões de investimento inteligentes e multiplicar seu patrimônio.
Neste guia completo, você embarcará em uma jornada para dominar a arte de investir em ações. Prepare-se para aprender os princípios básicos, as técnicas avançadas e as ferramentas essenciais para se tornar um detetive do mercado, capaz de identificar oportunidades promissoras, prever tendências e construir um portfólio sólido que te levará à conquista dos seus objetivos financeiros.
Lembre-se: O sucesso no mercado de ações é uma maratona, não uma corrida de 100 metros. Tenha paciência, persista, aprenda com os erros e comemore as conquistas. Com dedicação e as ferramentas certas, você estará no caminho certo para alcançar seus objetivos financeiros.
submitted by flaviojos3 to MenteInvestidora [link] [comments]
Neste guia completo, você embarcará em uma jornada para dominar a arte de investir em ações. Prepare-se para aprender os princípios básicos, as técnicas avançadas e as ferramentas essenciais para se tornar um detetive do mercado, capaz de identificar oportunidades promissoras, prever tendências e construir um portfólio sólido que te levará à conquista dos seus objetivos financeiros.
Desvendando os Mistérios da Análise Técnica:
A análise técnica é como um meteorologista do mercado de ações. Através do estudo de gráficos e indicadores técnicos, você poderá prever as tendências do preço das ações, identificar padrões e pontos de entrada e saída estratégicos para suas operações. Essa ferramenta poderosa te dará a capacidade de aproveitar as oportunidades de curto prazo e tomar decisões ágeis e assertivas.Desvendando os Fundamentos das Empresas:
A análise fundamental é como um raio-x das empresas. Através da análise de seus demonstrativos financeiros, relatórios e perspectivas de mercado, você terá uma visão completa da saúde financeira da empresa, seu potencial de crescimento e seu valor intrínseco. Essa ferramenta te ajudará a identificar empresas subvalorizadas, com fundamentos sólidos e perspectivas promissoras de longo prazo.A Combinação Perfeita: Análise Técnica e Fundamental:
Ao combinar a análise técnica com a análise fundamental, você terá uma visão abrangente do mercado e das empresas, permitindo que você tome decisões de investimento mais informadas, consistentes e com maior probabilidade de sucesso. A análise técnica te dará a agilidade para aproveitar as oportunidades do curto prazo, enquanto a análise fundamental te dará a base sólida para investir no longo prazo.Dominando as Ferramentas Essenciais:
Para se tornar um mestre investidor, você precisará dominar as ferramentas certas. Plataformas de investimento online te darão acesso a gráficos, indicadores técnicos e dados financeiros das empresas. Livros e cursos te aprofundarão no conhecimento da análise técnica e fundamental. Fóruns e comunidades de investidores te conectarão com outros especialistas e te permitirão trocar experiências e aprender com os melhores.Desafios e Limitações:
Lembre-se que o mercado de ações, como qualquer outro mercado, é incerto e envolve riscos. A análise técnica e fundamental, apesar de serem ferramentas poderosas, não são infalíveis. A interpretação dos dados pode ser subjetiva, e eventos inesperados podem afetar o comportamento do mercado. É importante ter disciplina, estudar com afinco e buscar sempre se aprimorar para minimizar os riscos e aumentar suas chances de sucesso.Comece sua Jornada Agora Mesmo:
O mercado de ações te espera de braços abertos. Com conhecimento, disciplina e as ferramentas certas, você estará pronto para desvendar seus segredos, tomar decisões inteligentes e construir um futuro financeiro promissor. Invista em você mesmo, domine as técnicas de análise técnica e fundamental, e embarque nessa jornada emocionante em busca da conquista dos seus sonhos.Lembre-se: O sucesso no mercado de ações é uma maratona, não uma corrida de 100 metros. Tenha paciência, persista, aprenda com os erros e comemore as conquistas. Com dedicação e as ferramentas certas, você estará no caminho certo para alcançar seus objetivos financeiros.
2024.05.14 00:50 flaviojos3 Fundamentos da Análise de Ações: Um Manual Inicial
No universo empolgante do mercado de ações, a análise fundamental se destaca como um mapa do tesouro para investidores perspicazes. Através dessa poderosa ferramenta, você pode desvendar os segredos das empresas, identificar oportunidades promissoras e tomar decisões de investimento inteligentes com base em dados concretos, e não apenas em especulações.
Neste guia completo, você embarcará em uma jornada para dominar a arte da análise fundamental de ações. Prepare-se para aprender os princípios básicos, as técnicas avançadas e as ferramentas essenciais para se tornar um detetive do mercado de ações, capaz de encontrar empresas subvalorizadas e multiplicar seu patrimônio com segurança e consistência.
Lembre-se: A análise fundamental é uma jornada contínua de aprendizado e aperfeiçoamento. Invista em conhecimento, seja disciplinado e paciente, e a análise fundamental se tornará sua aliada na busca pela conquista de seus objetivos financeiros.
Invista com sabedoria e boa sorte!
submitted by flaviojos3 to MenteInvestidora [link] [comments]
Neste guia completo, você embarcará em uma jornada para dominar a arte da análise fundamental de ações. Prepare-se para aprender os princípios básicos, as técnicas avançadas e as ferramentas essenciais para se tornar um detetive do mercado de ações, capaz de encontrar empresas subvalorizadas e multiplicar seu patrimônio com segurança e consistência.
O que é Análise Fundamental de Ações?
A análise fundamental de ações é um método de avaliação do valor intrínseco de uma empresa, buscando identificar se suas ações estão subvalorizadas, justamente valorizadas ou supervalorizadas no mercado. Essa análise se baseia em dados e informações financeiras da empresa, como lucratividade, crescimento, dívidas, gerenciamento e perspectivas futuras, para determinar seu potencial de crescimento e retorno para os acionistas.Por que a Análise Fundamental é Importante?
A análise fundamental é crucial para investidores que buscam tomar decisões de investimento racionais e fundamentadas, evitando cair nas armadilhas da especulação e do emocionalismo. Ao analisar os fundamentos de uma empresa, você pode:- Identificar empresas subvalorizadas: Encontrar empresas com potencial de crescimento acima da média do mercado, mas que estão sendo negociadas a preços abaixo do seu valor real.
- Tomar decisões de investimento consistentes: Basear suas decisões em dados concretos e na análise racional da empresa, em vez de se deixar levar por emoções ou tendências passageiras do mercado.
- Construir um portfólio sólido e diversificado: Investir em empresas com fundamentos sólidos e perspectivas de crescimento promissoras, diversificando seu portfólio para reduzir os riscos e aumentar suas chances de sucesso.
Principais Conceitos da Análise Fundamental:
- Lucratividade: Avalia a capacidade da empresa de gerar lucros, medindo indicadores como lucro líquido, margem de lucro e retorno sobre o investimento (ROI).
- Crescimento: Analisa o histórico de crescimento da empresa e suas perspectivas futuras, medindo indicadores como taxa de crescimento anual composta (CAGR) e projeções de receita e lucro.
- Dívidas: Avalia a saúde financeira da empresa e sua capacidade de arcar com suas obrigações, medindo indicadores como dívida líquida/EBITDA e cobertura de juros.
- Gerenciamento: Analisa a qualidade da equipe de gestão da empresa, sua experiência e capacidade de liderar a empresa para o sucesso.
- Perspectivas futuras: Avalia as perspectivas da empresa no seu setor de atuação, as tendências do mercado e o potencial de crescimento a longo prazo.
Técnicas de Análise Fundamental:
- Análise de Demonstrações Financeiras: Analisa as demonstrações financeiras da empresa, como balanço patrimonial, demonstrativo de resultados e demonstração do fluxo de caixa, para obter informações sobre sua saúde financeira, lucratividade e crescimento.
- Análise de Rácios Financeiros: Utiliza indicadores financeiros, como P/L, P/EBITDA e ROE, para comparar a empresa com seus pares e avaliar sua performance em relação ao mercado.
- Análise de Modelos de Desconto de Fluxo de Caixa: Projeta o fluxo de caixa futuro da empresa e desconta-o para o valor presente, a fim de determinar o valor intrínseco da empresa.
- Análise Setorial: Analisa o setor de atuação da empresa, as principais tendências do mercado e a competitividade da empresa em relação aos seus concorrentes.
Ferramentas Essenciais para Análise Fundamental:
- Sites de notícias financeiras: Mantenha-se atualizado sobre as últimas notícias do mercado financeiro e as tendências do setor.
- Plataformas de investimento: Utilize plataformas online para acessar dados financeiros das empresas, como demonstrações financeiras, relatórios de analistas e notícias relevantes.
- Calculadoras financeiras: Utilize ferramentas online para calcular indicadores financeiros e realizar projeções financeiras.
- Livros e cursos de análise fundamental: Invista em conhecimento! Leia livros e participe de cursos sobre análise fundamental para aprofundar seu conhecimento e aperfeiçoar suas habilidades.
Desafios e Limitações da Análise Fundamental:
- Requer tempo e dedicação para coletar e analisar dados financeiros da empresa.
- O futuro é incerto: Nem todas as variáveis podem ser previstas, e eventos inesperados podem afetar o desempenho da empresa.
- A análise fundamental é baseada em informações passadas e presentes, que nem sempre podem prever com exatidão o desempenho futuro da empresa.
Análise Fundamental x Análise Técnica:
A análise fundamental difere da análise técnica, que se concentra no estudo dos gráficos e indicadores técnicos para prever tendências de curto prazo do mercado de ações. Enquanto a análise fundamental avalia o valor intrínseco de uma empresa a longo prazo, a análise técnica busca identificar padrões de comportamento do preço das ações para lucrar com as flutuações do mercado no curto prazo.Dicas para Iniciantes na Análise Fundamental:
- Comece com o básico: Concentre-se em aprender os conceitos fundamentais da análise fundamental, como lucratividade, crescimento, dívida e gerenciamento, antes de partir para técnicas mais avançadas.
- Invista em conhecimento: Leia livros, artigos e participe de cursos sobre análise fundamental para aprofundar seu conhecimento e desenvolver suas habilidades analíticas.
- Pratique e seja paciente: A análise fundamental é uma habilidade que se desenvolve com o tempo e a prática. Comece analisando empresas conhecidas e vá gradativamente aumentando a complexidade.
- Diversifique sua carteira: Não baseie suas decisões de investimento somente na análise fundamental. Combine-a com outras estratégias e diversifique seu portfólio para mitigar os riscos.
- Procure auxílio profissional: Se você não se sentir confiante para realizar a análise fundamental sozinho, consulte um analista financeiro para obter orientação e recomendações de investimento.
Lembre-se: A análise fundamental é uma jornada contínua de aprendizado e aperfeiçoamento. Invista em conhecimento, seja disciplinado e paciente, e a análise fundamental se tornará sua aliada na busca pela conquista de seus objetivos financeiros.
Invista com sabedoria e boa sorte!
2024.05.13 01:12 ThirstyForUh Meezan bank digi card
I used use my meezan bank digital card for tap to pay transactions usibg my phone as a payment method. Now I've switched to an iphone and it doesn't seem to have that feature with meezan bank can anyone help with this? Do you giys know an that can do that? Or any other online banking apps like sada pay can do that ?
submitted by ThirstyForUh to PakistaniTech [link] [comments]
2024.05.12 21:36 boneshaker82 No puedo jugar forza online
Todo el juego me anda perfecto, los diseños de la comunidad por ejemplo, pero a la hora de querer jugar online y esperar los 2 minutos, cuando le doy al entre, me aparece el cartel de esperando a los demás jugadores, una vez que pasan los 10 segundos me vuelve al mapa de Horizon sin entrar a ninguna carrera y no me aparece ningún mensaje de error ni nada, solo la opción de entrar a la carrera nuevamente, al igual al querer entrar en Horizon life, le doy al entre y se cierra el menú dejándome devuelvo en el mapa sin que nada pase, no se que hacer, a alguien le pasó ?
submitted by boneshaker82 to ArgamingConsultas [link] [comments]
2024.05.12 16:03 Sharp-Recipe-7791 Qual a platina ou milg que você mais se orgulha de ter feito?
 | Patinadores e Milgdores, platina ou mil g é algo que muitos veem como perca de tempo, mas tem gente que gosta de sentir a sensação de desafio cumprido, seja difícil ou não. Digam para mim as platinas ou milg que vocês mais se orgulham de ter feito, fáceis ou difíceis, aquelas que vocês abrem um sorriso no rosto por fazerem. submitted by Sharp-Recipe-7791 to gamesEcultura [link] [comments] As minhas sao: Assassin's Creed Rogue por ser o jogo que eu mais joguei no xbox 360 e ser o meu AC favorito, passei horas e horas nesse jogo apenas andando pelo o mapa, fazendo parkour, ouvindo as músicas do Alok e curtindo a vibe do jogo, tanto que quando peguei a versão de ps4 eu tava decidido a platinar ela e platinei. Assassin's Creed Origins: essa é especial por que esse foi o último jogo que meu avô deu antes de falecer, então em homenagem a ele eu fiz tudo que esse jogo tinha a oferecer, só não o Discovery tour, mas de resto fui além e adiante. Ghost of Tsushima: Essa é uma das que mais me orgulho, ganhei esse jogo de aniversário e me apaixonei por tudo nele, história, jogabilidade, gráficos, foi um jogo que eu sempre jogava quando estava entediado, ficava andando pelo o mapa, ouvindo as músicas "Our Summer Dream" do filme Summer Wars e Nothin on You do B.o.B com o Bruno Mars. Esse jogo é tão importante pra mim que eu platinei T U D O dele, até as dlcs e o modo online, e com orgulho faria tudo de novo. |
2024.05.12 14:24 NenadESOTERIA369 MERKUR U BIKU OD 15.05. U 19:05 DO 03.06. U 09:35
 | MERKUR U BIKU submitted by NenadESOTERIA369 to NenadESOTERIA369 [link] [comments] OD 15.05. U 19:05 DO 03.06. U 09:35 MERKUR U BIKUOD 15.05. U 19:05 DO 03.06. U 09:35 Tranzitni Merkur u Biku označava razdoblje u kome dominira izvesna usporenost, zastoji ili nerazumevanje složenih situacija. U ovom zemljanom znaku zadržava osobine tvrdoglavosti, veće zahtevnosti, ali i odlučnosti. Ovaj tranzit ukazuje na neophodnost mudrijeg delovanja u poslovnim i novčanim segmentima. To je vreme kada je potrebno više truda, upornosti i zalaganja kako bi došli do pomaka. Prelazak iz brzog i visoko motivisanog znaka Ovna u spor i stabilan znak Bika lako je vidljiv, kao kad iznenada pritisnete kočnicu, da biste prekinuli vrtoglavo ubrzanje koje mora da se zaustavi. Merkur u Biku navodi nas da se zaustavimo i ozbiljno posvetimo – stvari koje sada počinjemo zahtevaće neprekidan napor da se manifestuju, a mi ćemi imati svesnu potrebu da ih negujemo do ostvarenja. Briga i obzir se isplate, a naporan rad se računa. Ovnova vatra je sagorela i sada je vreme da energija Bika održi žar. Merkur u Biku voli rutinu i sledi pravila, a svaka nesigurnost u vezi sa uputstvima vodi ka istraživanje, a ne ka ishitrenim zaključcima. Komunikacija može biti spora, ali ne samo da smo skloni da razmotrimo svoje reči, nego nam treba i vremena da razaznamo šta zapravo mislimo i da procenimo svoje potencijale na najpraktičniji način. U ovom tranzitu možemo imati problema da počnemo, ne zbog odlaganja, nego zato što, zapravo, nismo doneli čvrstu odluku. Kada to uradimo, međutim, nema sile koja će nas zaustaviti. Ovo je vreme kada tvrdoglavi principi i čvrsta odlučnost mogu da dovedu do ukopavanja kada stvari postanu teške, ali to uzemljenje možemo iskoristiti da se dublje ukorenimo u svojim idealima i ciljevima. Energija Bika nas poziva na fizičku aktivnost – treba da koristimo telo, da ga poštujemo i brinemo se o njemu. Sa Merkurom, odlično je vreme da se pozabavite svojom kondicijom i zdravljem. Potrebno je da se dovoljno odmarate, jer iako je Bik je izdržljiv na duge staze, stres izaziva iscrpljenost. Tranzit Merkura kroz znak Bika zbog doneće strpljivost u komunikaciji, smirenost, proračunatost a zaključke ćete donositi nakon duboke analize. Bićete jako usporeni i biće vam potreban valjan razlog da se pokrenete i počnete da delujete a tada vas ništa neće pokolebati jer ćete ići do kraja. U svemu ćete videte nekakvu računicu i ukoliko se to poklapa sa vašim dugoročnim planovima, bićete spremni na akciju. Čak se i na proširivanje znanja možete rukovoditi – Da, to bih mogao da naučim jer će mi primenjeno znanje doneti više novca. Ako krećete na put želećete da vam bude komforno, udobno i sve potaman a verovatno ćete za put kupiti neke grickalice i piće. Ukoliko ste rešili da kupite novi automobil, odlučićete se za skuplju, luksuzniju i komforniju varijantu. Đacima stavite pored knjige kakvu grickalicu, da ne bi non stop prekidali učenje sa izgovorom da su gladni a ukoliko ponesete knjigu u prirodu, baštu ili na terasu, vaša koncentracija će doći do punog izražaja. Znanje koje ovih dana steknete može biti dugoročno. Najčešća tema za razgovor u ovom periodu na prvom mestu biće novac i zarada, nove cene, poskupljenja, luksuz, hrana, selo i poljoprivreda, priroda, muzika i fudbal. Pod uticajem Merkura u Biku, želećete da više vremena provodite u prirodi – parku, izletištu, selu, svom dvorištu ili šumi. Deca će više vremena provoditi u prirodi a ako su manja, obavezno organizujete izlet, piknik ili posetu rođacima koji žive na selu. Samim tim, primeteće i da je njihov apetiti pojačan ovih dana. Idealan period je za razvoj poljoprivrede (kupovina mehanizacije potrebne za obavljanje poljoprivrednih radova) ili ulaganje u proizvodnju na mikro nivou. Pogotovo će mlađi ljudi razmišljati o sadnji bašte i svi će se više okretati darovima zemlje. Uticaj Merkura na znakove zodijaka: Ovan: Za osobe rođene u znaku Ovna to je period koji je povoljan za popravke u domu, nova ulaganja i čišćenje nakupljene energije iz životnog prostora. Međutim, tranzitni Merkur u Biku tada donosi dosta promenljivosti u ljubavnim odnosima. Bik: Za osobe rođene u znaku Bika to je idealano vreme za promene, učenje i sticanje novog znanja. Mnoga putovanja u tom periodu mogu biti uspešna, dok su u segmentu romantike moguća zanimljiva dešavanja. Blizanci: Predstavnici ovog vazdušnog znaka period kada je tranzitni Merkur u Biku treba da koriste za nove poslovne projekte, prodaju ili promociju. Rak: Tranzitni Merkur u Biku donosi poboljšanje komuniakcije, rešavanje ljubavnih nesuglasica i popravljanje odnosa sa prijateljima. To je izvrsno vreme za bavljenje kreativnim radom. Lav: Vatrenom znaku Lava ovaj tranzit omogućava da sa više lakoće izrazi svoj emocije i osećanja u ljubavi. Intuicija je pojačana, a mnoge situacije Lav sagledava iz pozitivnijeg ugla. Devica: Ovaj tranzit ukazuje na više druženja, zabave i interesa za nove aktivnosti. Device u periodu kada je tranzitni Merkur u Biku mogu započeti nešto novo u segmentu ljubavi. Vaga: Za predstavnike ovog vazdušnog znaka tranzitni Merkur u Biku daje mogućnost povećanih prihoda, napetka i prosperiteta. U ljubavnim odnosima ukazuje na promenljivost i nestabilnost. Škorpija: U toku ovog tranzita najbolje je fokusirati se na oblast karijere i ostvarenje profesionalnih ciljeva. Tada treba koristiti pružene prilike i proširiti svoje horizonte. Strelac: Predstavnicima ovog znaka tranzitni Merkur u Biku daje više snage da se suoče sa komplikovanim situacijama i pojačava interes ka svemu što se odnosi na mistično ili tajanstveno. Jarac: Tranzitni Merkur u Biku za znak Jarca označava vreme veće vitalnosti, napretka i bolje komunikacije sa drugima. Vodolija: Osobama rođenim u ovom znaku tranzitni Merkur u Biku donosi mogućnost poboljšanja u oblasti zdravlja. To je idealan period za nova poznanstva i druženje. Ribe: Tranzitni Merkur u Biku ovom vodenom znaku daje sjajne prilike za nove aktivnosti, zabavu i umetničke poslove.Tada ne treba zanemariti pružene prilike i šanse koje mogu doprineti uspehu. U astrologiji, Merkur predstavlja planetu komunikacije, mudrosti, razumevanja i razmene informacija. Često se naziva “Božijim glasnikom”. U zavisnosti od kuće zodijaka gde se nalazi u tranzitu, ova planeta može imati pozitivne ili negative učinke. No, najvažnija karakteristika Merkura odnosi se na pojačanu moć kreativnosti. Tranzit Merkura u prvoj kući: predstavlja period pojačane komunikacije, većih ideja i novosti. Međutim, sa druge strane daje izvesnu količinu sebičnosti i donošenje odluka koje će biti korisne samo za sopstvenu dobrobit. Tranzit Merkura u drugoj kući: to je vrlo povoljan period u kome svaka vrsta novih ugovora može biti isplativa, ukoliko postoje dobri aspekti sa ostalim planetama. Smatra se povoljnim za odlazak u kupovinu i daje mogućnost zarade od kreativnih ideja. Tranzit Merkura u trećoj kući: ovde je komunikacija najviše izražena, kao i intelektualne aktivnosti. Označava razdoblje većih putovanja i važnih događaja vezanih za bliske rođake ili osobe iz okoline. Tranzit Merkura u četvrtoj kući: tada je potrebno preispitati donešene odluke koje se tiču porodice. Savete i mišljenje bliskih osoba iz porodice u toku ovog perioda treba uzeti u obzir i detaljnije razmotriti pojedina pitanja. Tranzit Merkura u petoj kući: u ovom periodu možemo videti prednost kreativnih ideja. Ovo je tranzit koji se smatra idealnim za neku vrstu umetničkih hobija, pisanja i intelektualnog rada. Donosi veću tendenciju ulaska u rizik, više romantike i uživanja. Tranzit Merkura u šestoj kući: označava razdoblje veće posvećenosti istraživanju i novim idejama. Mnoge kritike drugih osoba navode na objektivnije sagledavanje detalja. Tranzit Merkura u sedmoj kući: odnosi se na veću otvorenost za nove ideje i postojeće poslovne ugovore.U segmentu ljubavi moguć je početak zajedničkog rada sa partnerom. Tranzit Merkura u osmoj kući: stavlja u fokus pitanja koja su sporna i tiču se finansijske situacije (dugova, pozajmica i kredita). Od novih poslovnih ugovora osoba može imati dosta profita, posebno ukoliko napravi mudre poteze. Tranzit Merkura u devetoj kući: predstavlja vreme kada možemo imati više optimizma i težiti širenju sopstvenog horizonta. U ovoj kući aktuelni tranzit Merkura pojačava veze sa inostranstvom i strancima. Tranzit Merkura u desetoj kući: povezuje se sa donošenjem novih odluka kada su u pitanju karijera i proces rada. Ovaj tranzit ima povoljno delovanje na realizovanje ideja, jer daje potrebnu podršku. Tranzit Merkura u jedanaestoj kući: odličan period za nove ideje koje možemo ostvariti sa prijateljima. Povezuje se sa aktivnijim učestvovanjem u timskom radu, društvenim grupama, pravljenjem planova i organizacijom. Tranzit Merkura u dvanaestoj kući: odnosi se na pojačanu intuiciju i veću suzdržanost kada su u pitanju sopstvene ideje. U toku ovog tranzita moguć je dolazak važnih saznanja i novih informacija. Merkur u Biku neretko ukazuje na taktičan, argumentativan, pragmatičan i diplomatičan um praktičnih intelektualnih sposobnosti. Ova individua praktičnog razuma nastoji da još od svoje rane mladosti kreira krupne planove za svoju budućnost na čijoj realizaciji će raditi vredno, postepeno, strpljivo, temeljno i marljivo pa makar to značilo da će do ostvarenja svojih zamisli dolaziti i nešto sporije od isplaniranog. Kada nešto naumi ili nešto isplanira, teško ju je od toga odgovoriti tj. svoje mišljenje i svoja uverenja ne menja olako i ne dozvoljava drugima da je obeshrabruju u sprovođenju planova koje je zamislila niti da je oblikuju po svom nahođenju jer je obično "potkovana" činjenicama nastojeći da u skladu sa svojim uverenjima (koje smatra razumnim) uporno i odlučno svoje planove postepeno sprovodi u delo. Ima običaj da pre nego što iznese svoje mišljenje najpre dobro razmisli, pa se zaista retko dešava da joj je "jezik brži od pameti". U komunikaciji se trudi da bude odmerena, diplomatična i uviđavna a u svojim postupcima racionalna i konvencionalna a ponekad ume da bude i baš konzervativna. Ne voli da donosi ishitrene odluke već voli da ostavi neke odluke da "prenoće", vodeći se onom devizom da je "jutro pametnije od večeri". Ne želi da dozvoli nekome ili nečemu da je "zbrza" već nastoji da sopstvenim razumom vlada situacijom i da uspostavlja balans između svojih želja i trenutnih mogućnosti koje su joj na raspolaganju. Može se reći da u mnogim situacijama pokazuje da je mudrija od mnogih jer se ne istrčava već sačeka da neko drugi to uradi dok ona najčešće ide na sigurnu i proverenu varijantu. Voli prvo da se raspita o svemu što je zanima, ne mrzi je da uloži i više svog slobodnog vremena i svoje energije kako bi se o nečemu informisala na potpuniji način i kako bi blagovremeno stekla uvid u predmet svog interesovanja pa da se tek nakon prikupljanja svih neophodnih činjenica temeljno i pozabavi tematikom date stvari. Ne želi da uleće u nepoznato, nesigurno, neprovereno i često se kloni rizičnih situacija. Takođe, s ogromnom dozom kolebanja i sumnjičavosti prihvata nove ideje već više voli da se koristi proverenim iskustvom tj. sigurnim i dobro utabanim životnim stazama kako bi umanjila verovatnoću da u nečemu napravi drastično pogrešan izbor. Merkur planeta intelekta, znanja, komunikacije i razuma boraveći u zemljanom i fiksnom znaku Bika naglašava potrebu za sticanjem i praktičnom upotrebom znanja, veština i sposobnosti u svrhu ostvarenja veće materijalne stabilnosti i što komfornijeg stila življenja. Prisutna je dakle, potreba za trajnijom sigurnošću i za osvajanjem čvrstog tla u bilo kojoj sferi života. Kada se stremi i radi na ostvarenju prioritetnih životnih ciljeva, energija se usmerava u pravcu dostizanja konkretnih, realnih i opipljivih rezultata koji u svakoj situaciji mogu biti od neke realne i praktične koristi. Za ovu ličnost se dakle, može reći da se trudi da dobro shvata realnost posedujući razvijenu samosvest o sopstvenim granicama i mogućnostima koje može dosegnuti. Prema sebi je najčešće iskrena, ne voli da se samoobmanjuje i ne voli da gaji iluzije. Radije bi da se suoči sa istinom i realnošću (makar ona bila i surova), nego da maštom i fantazijama ulepšava svoju stvarnost ne bi li se zbog toga bolje osećala. Položaj Merkura u Biku otkriva i sposobnost formiranja kritičkog stava prema onome što se voli pa kod ove osobe može biti umnogome smanjena opasnost od preteranog uticaja osećanja na razum prilikom rasuđivanja i donošenja važnih odluka. Kritička nastrojenost prema onome što se voli podrazumeva i zauzimanje a priori kritičkog i pomalo skeptičnog stava prema onome što se voli a to zapravo uključuje postojanje određene doze obazrivosti, rezervisanosti, sposobnosti razlikovanja istine od laži u mnogim situacijama. Dakle, nastoji da ne dovodi sebe u takve situacije u kojima bi zbog onoga što voli mogla "izgubiti glavu". Kada je u pitanju komunikacija i način izražavanja, ova individua se neretko pokazuje veštim sagovornikom i diplomatom koji se izražava opušteno, šarmantno i duhovito. Voli puno da priča, poseduje upečatljivu harizmu a neretko pokazuje i da poseduje literarni talenat. Mentalne napore i krutost razumskog i logičnog rasuđivanja koji dolaze od Merkura u znatnoj meri ublažava i umekšava elegancija, kreativnost i senzualnost koju prilikom izražavanja ovoj osobi daruje Venera kao vladalac znaka Bika. Kod mnogih osoba kojima je Merkur u Biku mogu biti uočljive i umetničke sklonosti s težnjama da se pomoću spomenutog praktičnog razuma "estetsko čulo" upotrebi i u komercijalne svrhe dok se postojanje ove težnje najčešće može primetiti prilikom angažovanja u nekoj od primenjenih umetnosti. Ova ličnost najčešće teži ka tome da se njena razmišljanja i njene ideje ne završavaju samo na nivou teoretskog već da imaju i neku praktičnu tj. upotrebnu vrednost. Sklonost ka apstrahovanju i transcendentalijama je ovde često znatno manja ili tako reći isključena jer su primarna interesovanja (naročito na poslovno-finansijskom planu) najčešće fokusirana na težnjama za pronalaženjem konkretnih i pragmatičnih rešenja koja ubrzo mogu dokazati svoju isplativost i doneti realnu, opipljivu tj. konkretnu korist. Što se tiče porodičnog i ljubavnog života, neretko je prisutna želja za ostvarenjem čvršće emocionalne stabilnosti i sigurnosti koju može pružiti toplina porodično-bračnog života. Većina ljubavnih i porodičnih težnji se usmerava na postizanje i održanje harmonije koja podrazumeva vođenje mirnog porodičnog i bračnog života, neretko uz poštovanje i negovanje tradicionalnih vrednosti po pitanju shvatanja porodice, ljubavi i braka. |
2024.05.12 13:49 Potential_Panda_5328 Sentiments abt the on-going CSC/USC
In all honesty, nakakaoverwhelm yung mga pangyayari at mga nangyayari during this time of council elections in our Institution. Never have I ever even imagined na aabot na magpapaka stoop low ang mga tao just to gain other's gossip or baho. I'll never deny na isa ako sa mga maraming naging interested na malaman kung ano yun, and I would say it just make things more complicated on my end.
Please refrain from stating information without proper grounds, y'all can be liable for different lawsuits like cyber libel, cyber bullying, defamation, that kind of cases, and y'all know that it can be materialized because goodness gracious we're in college na. Please act your age, and don't fuss around petty things. Madadala nyo yan sa professional life nyo, at hind maganda yan. Stop practicing immoral acts, digital footprint is crucial—think about your future employers once they find out that you are slandering and damaging one's wellbeing, do you think tatanggapin ka pa?
Be accountable with your actions. Everything you do, whether good or bad will reflect on you, and everything that goes around comes around.
We are scholars, tandaan nyo yan. We are representing Bicol University mapa online man or mapa real world (pbb yern).
submitted by Potential_Panda_5328 to BicolUniversity [link] [comments]
Please refrain from stating information without proper grounds, y'all can be liable for different lawsuits like cyber libel, cyber bullying, defamation, that kind of cases, and y'all know that it can be materialized because goodness gracious we're in college na. Please act your age, and don't fuss around petty things. Madadala nyo yan sa professional life nyo, at hind maganda yan. Stop practicing immoral acts, digital footprint is crucial—think about your future employers once they find out that you are slandering and damaging one's wellbeing, do you think tatanggapin ka pa?
Be accountable with your actions. Everything you do, whether good or bad will reflect on you, and everything that goes around comes around.
We are scholars, tandaan nyo yan. We are representing Bicol University mapa online man or mapa real world (pbb yern).
2024.05.12 07:20 Powerful_Being6137 Kakva kola uzeti i da li nova ili polovna?
Dobar dan junaci :)
Prvi put pisem i trazim malo saveta i misljenja, trudicu se da budem sto kraci ali imam dosta pitanja, pa cu bitnije stvari razvrstati u teze.
Trenutno vozim polovnjaka starog 14 godina (C4), i svakih 3,4m zavrsim kod automehanicara zbog nekih stvarcica, a trenutno je "sredjen" medjutim opet nije to to, ne radi kako treba u potpunosti. Iskreno smuclo mi se vise i zelim da vidim sta mi je pametno ciniti.
Neke informacije:
Hvala :)!
submitted by Powerful_Being6137 to AskSerbia [link] [comments]
Prvi put pisem i trazim malo saveta i misljenja, trudicu se da budem sto kraci ali imam dosta pitanja, pa cu bitnije stvari razvrstati u teze.
Trenutno vozim polovnjaka starog 14 godina (C4), i svakih 3,4m zavrsim kod automehanicara zbog nekih stvarcica, a trenutno je "sredjen" medjutim opet nije to to, ne radi kako treba u potpunosti. Iskreno smuclo mi se vise i zelim da vidim sta mi je pametno ciniti.
Neke informacije:
- imam 1 + 1 (na putu) dece treba mi neki malo veci auto, potencijalno da podrzi i 3. dete (ali to sad nije toliko bitno).
- Godisnje ne prelazim vise od 15.000 KM i ne treba mi neki auto koji ce nuzno da mi ustedi novac za benzin. Ne vozim do posla, citaj - radim od kuce. Putovanja se svode do grada da odvezem nesto zenu i decu, pregledi itd (iz Beograda smo), par puta godisnje letovanja, izleti, planine, nista revolucionarno.
- Zena i ja imamo sasvim solidne plate i mozemo da podrzimo 10.000e odmah u kesu i recimo 200e mesecno na 84m. Sto znaci da kola mogu da budu od 20.000 - 25.000e. Znaci kupovina novog auta nije problem finansijski
- Ako mi je auto dobar i pouzdan, ne bi ga menjao sigurno 7-10 godina, verujem da uz redovna i dobra odrzavanja to ne bi smelo da bude problem.
- Ne kupujem auto iz ega, treba mi pouzdan, porodican, da mogu da ga vozim 130 na autoputu bez bojazni, dakle nista spektakularno.
- Da li kupiti nova kola ili juriti dobar polovnjak? Prethodni auto koji sam pazario izgleda da je dosta skinuto KM pa sam malo navukao traume :) 1.2. Kako funkcionise kupovina novih kola, recimo gledao sam Daciu Duster, zanima me da li je kasko obavezan ili to zavisi od dilera? 1.2.1. Da li kupovina kaska uslovljava redovan i tacan odlazak kod ovlasvenog servisera? Koliko kostaju recimo mali/veliki servisi za ovakva kola?
- Benzin/dizel/hibrid? Ovaj moj polovnjak je dizel i na zalost posto je izgleda pregrmeo daleko vise Km nego sto pise, krenulo je malo po malo da otkazuje, te DPF, zamajac itd... Zato sam i prema dizelasima navukao traume, a pritom moja voznja bi bila i gradska cesto, a posto ne bi prelazio velike razdaljine, verujem da je mozda i benzin najbolja opcija?
- Da li imate neke konkretne modele na osnovu ovoga sto sam naveo?
- Koliko godisnje kosta odrzavanje novog auta? Recimo u prvih 7 godina garancije (koliko god da daju za taj auto)
Hvala :)!
2024.05.12 01:15 Vukobasa BITKA NA GRAHOVCU - PRELOMNA CRNOGORSKA POBJEDA
 | PRELOMNA CRNOGORSKA POBJEDA POVODOM STOPEDESETOGODIŠNJICE BITKE NA GRAHOVCU (1858–2008) submitted by Vukobasa to Crnogorstvo [link] [comments] Marijan Miljić Istorijski zapisi, godina 2008 Grahovac je jedan od najznamenitijih visova crnogorskog zemljopisa i istorije, svetilište slobode, na kome se u teškim vremenima i istorijskim neprilikama odlučivala sudbina zemlje i naroda. Početkom maja 1858. godine, u jeku drugog talasa ustanka u Hercegovini,1 koji je Crna Gora podsticala, pomagala, usmjeravala i nadzirala, Otomanska imperija je, preko bosansko – hercegovačkog vezira Ćani–paše i vojnog zapovjednika Husein–paše, imala namjeru da ustanak uguši, napadne Crnu Goru, da okupira i pokori crnogorsku knjaževinu i na koljena baci njenog buntovnog i energičnog gospodara, Danila Stankova Petrovića Njegoša. Knjaz Danilo je državničkom intuicijom predosjećao da ide u susret velikom i odlučujućem sukobu od čijeg će ishoda zavisiti dalji opstanak njegove države, koji će sudbonosno uticati na budućnost naroda. 2 ___________________________ Prvi ustanak hercegovačkog hrišćanskog stanovništva izbio je početkom 1852. godine. Na čelo ustanka stavio se Luka Vukalović. Omer–paša Latas je krajem iste godine uspio da ustanak uguši. Oslanjajući se na saglasnost knjaza Danila i pomoć Crne Gore Hercegovci su digli novi ustanak početkom 1857. godine, za čijeg vođu je ponovo izabran Luka Vukalović. Učestvovalo je, dijelom, i katoličko stanovništvo. I pored pritiska velikih sila na Crnu Goru da ne pomaže ustanike, ustanak se sve više širio. Turska je planirala da gušenje ustanka iskoristi za demonstraciju sile prema Crnoj Gori i, uprkos volji velikih sila, izazivala granične sukobe i manje okršaje. Otomanske snage su krajem aprila 1858. započele iz Trebinja nastupanje prema crnogorskoj granici. – Branko Pavićević, Danilo I Petrović–Njegoš knjaz crnogorski i brdski 1851–1860, Beograd 1990, str. 88–89, 302–304; Vladimir Ćorović, Luka Vukalović i Hercegovački ustanci 1852–1862. godine, Beograd 1923, str. 31–35; Hercegovački ustanci 1852–1862. U: Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 3: Č–U/ autori Šerbo Rastoder…. i dr, Podgorica 2006, str. 666–670. ____________________________ To isto su, listom, uviđali Crnogorci, glavari i narod, riješeni da daju najpožrtvovaniji otpor. O sudbonosnom značaju Grahovačke bitke za Crnu Goru nauka je kazala svoju riječ i sud. 3 Zato nije potrebno da se detaljno govori kako je i zašto do bitke došlo, ali se mora naglasiti da je ona imala posebno mjesto u okviru tadašnjih zbivanja, na prostoru koji danas nazivamo jugoistokom Evrope, niti da se posebno obrazlaže uloga velikih sila u tim zbivanjima.4 Uvod u grahovačku epopeju i njene posljedice jeste proglašenje Danila Stankova Petrovića, po Njegoševom testamentu, za zakonitog vladara Crne Gore. „Munjeviti knjaz“, „koji je želio da uredi“ i učvrsti Crnu Goru kao državu i „zasluži besmrtnu slavu“, uvodio je u mladu knjaževinu reforme i suzbijao plemensku samovolju, gušio pobune u Piperima, Bjelopavlićima i Kučima, podizao nacionalno dostojanstvo svojih podanika, snažio svijest o značaju države i poštovanju centralne vlasti, učvršćivao saznanje po potrebi ispunjavanja obaveza prema državnim organima i, nadasve, otadžbini.5 Knjaz je sproveo reorganizaciju i ustrojstvo vojske, osvojio je Žabljak i povukao se iz njega, dokazujući snagu crnogorske mišice i neviđenu ratničku hrabrost, dočekao i zaustavio Omer–pašin pohod na Crnu Goru. Iako je Omer–paša Latas, Ličanin, stekao položaj moćnog čovjeka u Otomanskom carstvu i od sultana tražio i dobio dozvolu da pregazi i uništi Crnu Goru, on ipak nije uspio da izvrši carevu naredbu: da pobjeda bude potpuna i brza. Pod komandom knjaza Danila Crna Gora je odoljela i pretrajala.6 Vojvoda Mirko Petrović i vojvoda Novica Cerović uspjeli su da probiju opsadni obruč i da se prvo iz Župskog manastira, a kasnije sa 34 odabrana saborca i sa moštima Svetog Vasilija Ostroškog, noću, izvuku iz Ostroškog manastira i pridruže se knjazu Danilu na Bogetićima.7 __________________________ 3 O Grahovačkoj bici pisano je u okviru širih pregleda prošlosti Crne Gore toga vremena, u radovima o vladavini knjaza Danila ili povodom godišnjica obilježavanja toga za Crnu Goru prelomnog događaja. Posebno je značajna knjiga publikovane autentične građe: dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu 1858. godine u spisima savremenika, Cetinje 1958. – Naravno, publikovan je veliki broj manjih i većih priloga, članaka i rasprava o ovome velikom događaju. 4 Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu 1858. godine…, Uvod, str. 3–15. – I dio: Stanje prije bitke: str. 17–58; Branko Pavićević, Danilo I Petrović Njegoš…, str. 243–304. 5 Branko Pavićević, Sazdanje crnogorske nacionalne države 1796–1878. – U: Istorija Crne Gore, knj. 4, tom 1, str. 338–345. 6 Isto, str. 319–329, Danilo I Petrović Njegoš…, str. 97–98; prof. dr Branislav Kovačević, Razgovor sa Omer–pašom u Parizu 1865. godine, Istorijski zapisi, LXIX/1996, Podgorica, br. 4, str. 147–146. ____________________________ Veliki mušir nije ispunio carsku zapovijest. U svemu tome, kao i ranije, pogranično Grahovo i za Crnu Goru i za Osmansko carstvo imalo je posebnu važnost i strateški značaj. Za Crnu Goru ono je bilo veza sa hrišćanskim okruženjem i baza za širenje prema Hercegovini, dok su Osmanlije željele da od njega naprave bedem koji će odvajati tradicionalnu Hercegovinu od Crne Gore. U tome presezanju između dviju strana nije bilo rješenja sve do Grahovačke bitke.8 Inače, knjaz Danilo se ponašao „kao ustavni gospodar“ čak i u plemenima pod turskom vlašću, a ona su ga prihvatala kao svoga, uprkos turskim prijetnjama i odmazdama. Uzalud je otomanski ministar inostranih poslova, Ali–paša ubjeđivao evropske sile na Pariskom mirovnom kongresu da su ne samo Brda i Hercegovina nego i Crna Gora „turske provincije“.9 Otomanska imperija nije mogla da podnese da knjaz crnogorski gospodari u turskom čardaku. Zato je Porta odlučila da crnogorski problem jednom za svagda riješi, da Crnoj Gori nanese smrtonosni udarac upravo prema Hercegovini, uprkos naklonosti velikih sila, naročito Francuske i Rusije.10 Knjaz Danilo je bio na vrijeme obaviješten da Osmansko carstvo oko Trebinja i u Hercegovini gomila jake snage i sprema se da zauzme Grahovo, a odatle da udari na Crnu Goru.11 Radi predostrožnosti knjaz je poslao vojvodu Petra Filipova Vujovića da zatvori pravac Trebinje – Grahovo.12 Osmanska divizija od 8 do 10 hiljada vojnika pod komandom Husein–paše na usiljenom maršu od Trebinja prema Grahovu savladala je manje crnogorske otpore, izbila na grahovački plato i tu se ulogorila.13 Istovremeno, knjaz Danilo je u susret turskoj vojsci uputio oko 6 hiljada vojnika i 6 topova. Vojvoda Mirko Petrović, knjažev brat i predsjednik Senata, vodio je 4.000 boraca prema Grahovu u pomoć Petru Filipovom Vujoviću i Petru Stevanovom Vukotiću.14 _______________________________ 7 Branko Pavićević, Danilo I Petrović…, str. 105–108; Risto J. Dragićević, Branioci manastira Ostroga 1852–3. godine, Istorijski zapisi, god II, knj. III Cetinje 1949, 106–107; Božo Đ. Mihailović, Povodom Ostroškog zatvora 1852–3, Istorijski zapisi, VIII, Cetinje 1952, str. 356–364. 8 Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu 1858. godine…, str. 20, 26, 33. 9 Isto, str. 3–5; 24; Branko Pavićević, Sazdanje crnogorske nacionalne države – 1796–1878. – U: Istorija Crne Gore, knj. 4, tom 1, str. 346–352. 10 Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu 1858…, str. 26–29. 11 Isto, str. 31–32, 45–45; 49. 12 Isto, str. 41, 43. 13 Isto, 43–44; 80–82; 114. _______________________________ Crnogorska vojska je bila raspoređena u tri odreda: desnim krilom komandovao je vojvoda Petar Vukotić, u središnjem dijelu bili su vojvoda Petar Vujović i glavnokomandujući vojvoda Mirko Petrović, a na lijevom krilu komandovao je vojvoda Ivo Radonjić.15 U pozadinu turske vojske bio je upućen pop Luka Jovović, sa 80 odabranih boraca, kao i vojvoda pop Đuro Kusovac sa Gardom. Njihov zadatak je bio da napadnu turske čete i da zameću kavgu. Bitka je trajala tri dana. Knjaževa garda je uoči glavnog boja razbila pojačanje koje je bosanski vezir uputio Husein–paši. Zarobljena je i komora koja je nosila hranu i municiju turskoj vojsci na Grahovo.16 Pošto je oprezni Husein–paša obaviješten da su i poslato mu pojačanje i komora pali u crnogorske ruke, odlučio je da se povuče na Klobuk, da tamo svoje snage osvježi, reorganizuje i snabdije neophodnom opremom, pa da onda krene u odlučujući pohod na Crnu Goru.17 Videći da je opkoljen, paša je htio da se izvuče iz teške situacije, nastojeći da se, na sopstveni rizik, posluži sekretarom knjaza Danila Anri Delarijem, koji je krenuo u Trebinje na pregovore sa Kemal Efendijom. Husein paša je htio da ga prati do Klobula, što je trebalo da bude častan izgovor za napuštanje logora, ali ga je to skupo koštalo. Energični i lucidni vojvoda Mirko je ocijenio, pošto je primirje bilo isteklo, da je to pravi čas za napad, tako da je izdao komandu „na opšti juriš“.18 Poslije tročasovne borbe prsa u prsa, neviđene sječe i krvavog međusobnog klanja, turska vojska je bila poražena. Njeni ostaci su bježali prema Trebinju, dok su za njima Crnogorci jurili sa isukanim sabljama i jataganima. Grahovačko bojno polje, kada se digla gusta magla, dim od baruta i topovske vatre, kao snoplje pokrivali su mrtvi i ranjeni, bojna oprema i leševi nastradalih konja.19 _____________________________ 14 Isto, str. 50. 15 Isto, Branko Pavićević, Sazdanje crnogorske nacionalne države, knj. 4, tom 1, str. 357. 16 Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu 1858. godine, str. 55, 61–62; 73–74. 17 Isto, 61, 63, 66–67. 18 Isto, 78–80. 19 Isto, 82–83, 84–88; 92–96, 115, 117, 119. Izvještaji o toku same bitke koja je trajala tri dana, su različiti i različite su provenijencije: crnogorski, francuski, ruski, austrijski, njemački… Takođe, i opisi poslije bitke se razlikuju. Ali svi se slažu: crnogorska pobjeda je bila ubjedljiva, turski poraz potpun, a njen odjek ogroman. ______________________________ Ovu pobjedu izvojevali su Crnogorci potpomognuti hercegovačkim ustanicima, ali i Crnogorkama koje nijesu nosile samo tain, opremu i municiju, već su mnoge i učestvovale u boju. 20 Među poginulim grahovačkim vitezovima ostali su Kadri–paša, pomoćnik glavnog turskog zapovjednika Husein–paše, s osmanske strane, a s crnogorske vojvoda pop Đuro Kusovac i čuveni harambaša, knjažev pobratim, pop Luka Jovović iz Markovine, kapetan Boro St. Milić, alajbarjaktar crnogorski – Mašo Mijatov Kustudija s Njeguša, perjanik Risto Manojlović, serdar Riječke nahije Đurica M. Đurašković. Viteška knjaževa garda je većinom izginula jurišajući na turske topove. 21 Prema austrijskim izvorima Turci su imali 4.390 poginulih, a Crnogorci su osim pobjede i velike slave zadobili i veliki plijen: „8 topova, 6.000 pušaka, 2.000 šatora, 2.000 konja, 10.000 oka municije i mnogo zastava“. 22 _______________________________ 20 Crnogorke – supruge, sestre, majke nosile su tajin za vojsku, svako svome ratniku. O tome je pisano u literaturi, a sačuvane su fotografije sa obilježavanja nekih od godišnjica ove sudbonosne crnogorske pobjede. 21 Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu…, str. 108. 22 O broju poginulih i ranjenih Crnogoraca i Turaka izvori govore različito. Turska strana je nastojala da umanji broj svojih poginulih i ranjenih vojnika, dok je crnogorska, možda, preuveličavala turske gubitke, a svoje umanjivala. Međutim, ako se uporede i ostali izvori (ruski, francuski, njemački i dr.) može se s pouzdanošću utvrditi realan odnos snaga, broj poginulih i ranjenih, količina zarobljenog oruđa i oružja, ratne opreme i trofeja. U austrijskom izvještaju iz Mostara stoji da je poginulo 2500 Turaka i isto toliko Crnogoraca (Lainović, Pobjeda na Grahovcu, 80–82). Specijalni dopisnik belgijskog lista Le Nord u izvještaju, iz Dubrovnika, 25. maja 1858. navodi: „Logor je bio osvojen, turska vojska uništena a njeni ostaci rastjerani. Oprošten je život svima koji su bacili oružje, ali se nemilosrdno postupalo prema bašibozucima. Među poginulim bio je turski general Kadri-paša i šef njegovog generalštaba, jedan italijanski renegat. Pored njih, 7.000 leševa pokrivalo je ravnicu. Plijen je bio ogroman. Crnogorci su zaplijenili: 8 zaprežnih topova, 1200 osedlanih konja, među kojima je bilo skupocjenih koji su pripadali paši, 8000 pušaka, 500 topova, sva municija, magazini, vojna kasa itd“. (Lainović, Pobjeda na Grahovcu, 95) Sekretar knjaza Danila, Anri Delari, u svome opisu bitke navodi da su Turci izgubili oko 3.000 ljudi, a za Crnogorce veli da su imali dosta gubitaka, ali se tačan broj ne zna sigurno. (Lainović, Pobjeda na Grahovcu, 104) Arhimadrit Nićifor Dučić, kao savremenik, u opisu bitke navodi: „Pošto se boj i sječa svrši, i magla se diže i razvedri, tada vojvoda Mirko sa svojom izabranom družinom pun radosti i ponosa pregleda bojno polje i sajajan plijen: 8 topova sa svijem priborom; 6000 pušaka; 2000 šatora; 2000 konja; 1000 sanduka municije; sabalja, noževa, pištolja, odličja, odijela i novaca veliki broj. U boju 29–ga aprila i 1–ga maja (11. i 13. V) palo je mrtvijeh i ranjenih Turaka od Grahovca do Klobuka oko 6000; među njima i Kadri paša s mnogo oficira… Crnogoraca je palo mrtvijeh i ranjenih od početka do kraja do 2000; među njima _________________________________ „I mi smo ti grdno izginuli“, saopštavano je Njegoševim riječima: oko 2.000 poginulih i ranjenih Crnogoraca.23 Na prijestonom Cetinju, oko stare Vlaške crkve, podignuta je istorijska ograda od puščanih cijevi viteški savladane turske vojske u Spasovdanskoj bici na Grahovcu. 24 Veličanstvena i munjevita pobjeda na Grahovcu podigla je, učvrstila i uzvisila vjeru i samopouzdanje Crnogoraca, kao i još neoslobođenih krajeva, crnogorskih i hercegovačkih plemena. 25 Slava crnogorskog oružja, vojskovođa i grahovačkih vitezova, a naročito knjaza Danila i vojvode Mika, počela je brzo da prelazi u legendu i narodnu pjesmu. 26 Savjetnik i desna ruka knjaza crnogorskog i svoga brata, državotvornog Danila Stankova, vojvoda Mirko Petrović se najviše proslavio u bici na Grahovcu u kojoj je predvodio vojsku crnogorsku. Ukazom od 26. jula 1859. godine knjaz Danilo je za junačko i mudro komandovanje dodijelio vojvodi Mirku Petroviću titulu „vojvoda od Grahovca“. 27 ____________________________ су погинули храбри јунаци; поп Ђуро Кусовац, заповједник књажеве гарде; сердар цеклински Ђуро Ђурашковић; капетан бјелички Боро Станојевић; Машо М. Кустудија, велики заставник; и Ристо Б. Манојловић из Хецеговине, књажев перјаник. Сви су себе по десет пута замијенили, сви су јунаци на бојноме пољу пали за: вјеру, домовину и слободу“. (Лаиновић, Битка на Граховцу, стр. 108. Гијом Лежан, француски географ, боравио је непосредно након битке у Црној Гори, обишао бојиште и избројао 2.300 турских лешева. Турци нијесу хтјели да их сахране, тако да су се распадали на сунцу. (Лаиновић, Битка на Граховцу, 98–99) 23 Новосадски лист Србски дневник од 11(23) маја 1858. на уводном мјесту поздравља црногорску побједу и каже да је турске војске било око 8.700, а колико је било Црногораца каже да се не зна, „али никако их није могло бити онолико колико је било Турака“. И наставља: „Где до 2.000 људи погине, све заира и сви се топови изгубе; где се од 8.700 после само 2.000 скупе, то је морало бити бој жесток, ту су морали јунаци на мекушце ударати. То је случај био на Грахову“… (Лаиновић, Битка на Граховцу, стр. 174-175. 24 Душан Мартиновић, Урош Мартиновић, Цетиње – споменици културе, Цетиње 1980, стр. 116. 25 Књаз Данило је у извјештају француском конзулу Ијасенту Екару, 28. маја 1858, између осталог, писао: „Војска је хтјела да продужи освајање до Клобука, Гацка богате и незаштићене земље. Ту би наишла на симпатије без икаквог отпора. Моје трупе, оне са истока и од Дробњака, хтјеле су то исто и могле су умарширати у хришћанску земљу и без метка освојити пола Херцеговине“ (Др Андрија Лаиновић, Битка на Граховцу…, стр. 88). 26 Ђуко Средановић, познати Његошев пратилац и сарадник Вука Ст. Караџића написао је епску пјесму Битка на Граховцу, али је било још народних пјесника и гуслара који су слaвили граховачки подвиг. Ленорман је такође објавио пјесму о Граховцу. Глиша Зубан препоручује књазу Данилу 30. јуна (11. августа) 1858. своју књигу Бој на Граховцу (Лаиновић, Битка на Граховцу, стр. 178–179). 27 Књаз Данило даје 26. јуна 1859. титулу Великог војводе граховачког Мирку Петровићу. – А. Лаиновић, Битка на Граховцу, стр. 197. ___________________________ Jedan od savremenika ovih događaja, arhimandrit Nićifor Dučić, izjavio je da je ova pobjeda „vijenac svijeh dotadašnjijeh crnogorskijeh pobjeda“. U isto vrijeme francuski naučnik i publicista, savremenik Grahovačke bitke, Gijom Ležan, rekao je: „Grahovac je više učinio za rješavanje crnogorskog pitanja nego svi svjetski diplomati“ 28. Crnogorskom pobjedom bila je oduševljena ne samo južnoslovenska omladina nego i brojni krugovi i centri političke moći u evropskim zemljama. 29 Njen odjek je dopirao ne samo do Carigrada, Pariza i Petrograda već i do Berlina i Londona, do Beča i Pijemonta. Da bi se umanjila slava crnogorskog oružja i značaj bitke na Grahovcu napravljena je spletka oko uloge Anri Delaria, sekretara knjaza Danila, koja je bila austrijske provenijencije. Iako je ta podla intriga postigla širok publicitet, veličanstvenost, sjaj i značaj „grahovačkog podviga” nijesu se mogli ni okaljati ni umanjiti. 30 Doista, značaj bitke na Grahovcu je bio sudbonosan za Crnu Goru, naročito za proces međunarodnog priznanja njene državne nezavisnosti. 31 Neposredna velika politička posljedica crnogorske pobjede a turskog poraza na Grahovcu, 1/13. maja 1858. godine, jeste formiranje Komisije velikih evropskih sila koja je izvršila i sprovela, uz učešće zaraćenih strana, razgraničenje između Osmanske imperije i Knjaževine Crne Gore.32 Veliko carstvo je moralo pristati da prizna granice Karadaga, svoje (kako se na Pariskom mirovnom kongresu njegov izaslanik Ali– paša izrazio, vajkao i seirio, a velike sile to prećutale) „pobunjene oblasti“ i da je crnogorsko pitanje unutrašnja stvar njegove države. _____________________________ 28 Isto, str. 111–122. 29 Isto, str. 165–180. 30 Otomanska i austrijska štampa su za poraz okrivile Anri Delaria, koji je navodno u toku bitke odigrao nečasnu ulogu, pošto se nalazio u logoru kod Husein-paše, na putu prema Klobuku i Trebinju. Po njima su, kobajagi, u dogovoru sa Delarijem, Crnogorci pogazili primirje, što nije tačno. Primirje je bilo prestalo da važi kada je Huseinpaša odlučio da se, pod izgovorom da lično prati knjaževog sekretara, neprimjetno povuče prema Klobuku. Vojvoda Mirko je prozrio pašino lukavstvo. Uostalom, Delari nije imao mandat da bilo što pregovara u vezi sa operacijama crnogorske vojske. Spletku je namjerno, u duhu austrijskih interesa, snitio austrijski okružni kapetan Dojmi, u svome izvještaju od 15. maja 1858. godine. Crnogorci nijesu pogazili primirje! Druga strana je uzaludno pokušavala da to dokaže, ali bezuspješno: crnogorsko pitanje je dobilo krila i zasijalo u oreolu viteške slave. – Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu 1858. godine…, str. 149-162. 31 Isto, str. 183–199. – Branko Pavićević, Sazdanje crnogorske nacionalne države, knj. 4, tom 1, str, 359–362. 32 Isto, str. 186–199. _____________________________ Otomanska imperija je morala prihvatiti odluku velikih evropskih sila pa je tako, prvi put u istoriji, povučena granica između sada već dvije „ratujuće i nezavisne države“.33 Tim razgraničenjem, koje je izvršeno 1859. godine, u sastav crnogorske knjaževine i zvanično su ušli: Drobnjak (osim nekoliko sela i graničnog šaranskog plemena), te Uskoci, Lipovo, Gornji Vasojevići, jedan dio Kuča, Dodoši itd. Ugled Crne Gore, moralni i politički uticaj na okolno hrišćansko stanovništvo, koje je bilo pod osmanskom vlašću, stalno su rasli, ali i kod dijela islamskog i katoličkog življa, naročito u Hercegovini.34 Otomanska imperija, osokoljena atmosferom na Pariskom kongresu, nije ni umirila ni pregazila Crnu Goru niti je ovu malu zemlju u orealu slave i viteštva više mogla ni pred očima sopstvene ni evropske javnosti smatrati svojim sastavnim dijelom.35 Na krilima grahovačkog podviga Crnogorci su, bez većih teškoća, mogli zauzeti cijelu istočnu Hercegovinu, ali pod pritiskom i savjetima stranih diplomata knjaz Danilo je od daljeg pohoda odstupio i zaustavio svoju slavodobitnu vojsku.36 ______________________________ 33 Isto, str. 188, 192. 34 Isto, str. 177. O prilikama u Hercegovini poslije pobjede 1858. knjazu Danilu pišu pop Bogdan Zimonjić i drugi. – S druge strane, čestitke knjazu Danilu, pored pravoslavaca, nijesu dolazile samo od hercegovačkih katolika nego i od albanskih. Tako, recimo, Miro Hasan Nike Hot iz Hota čestita pobjedu knjazu Danilu: „Čestiti knjazu, mi smo boži i vaši i uzdamo se da smo pot vaše krilo. Tako se mi uzdamo, u ime višnjega boga i časnoga kersta, i vere rićanske. Čestiti knjazu, mi leb vaš nikad zaboraviti nećemo. Milostivi knjazu, kad dođe zaman te ni ti zapovijedaš ne žalimo krv prosuti za časni krist i za vašu milost. – Isto, str. 178. 35 Isto, str. 197–198. – Knjaz Danilo se zahvaljuje 15. aprila 1860. Napoleonu III na njegovoj blagonaklonosti, carskoj zaštiti i zauzimanju za Crnu Goru da joj se međunarodno priznaju granice, a time i faktička nezavisnost. Pa završava: „Ostala nam je samo još jedna težnja, a to je da stvarna nezavisnost, koju mi već tri vijeka uživamo, bude priznata. Nadamo se u boga i u Vaše Veličanstvo, čija je moć tako velika i čija nas dobrota nije nikad iznevjerila, da će i taj dan doći“. 36 Anri Delari, sekretar knjaza Danila, zabilježio je: „Tako se odigrala Grahovska bitka koja je spasila Crnu Goru turske invazije“. Nakon te bitke „gdje se lomila sudbina Grahova i novijeh granica između Turske i Crne Gore“ (N. Dučić) crnogorska vojska je mogla bez teškoća zauzeti istočnu Hercegovinu. Opisujući svoje utiske o događajima u Crnoj Gori Žirijen de la Gravijer je istakao: „Istina, koju ne treba naročito isticati jer dokazuje lojalnost naše politike, jeste da bi Klobuk neizbježno pao u ruke knjaza Danila i da bi njegova vojska došla do Mostara, poslije pobjede kod Grahova, da mi nijesmo intervenisali i zadržali knjaza Danila. Prema tome, mi smo ovom prilikom učinili ogromnu uslugu Porti. Knjazu Danilu bismo učinili veoma rđavu da smo se zadržali samo na intervenciji za obustavu neprijateljstava“ (A. V. Lainović, Bitka na Grahovcu, str. 180). _____________________________ Crnogorsko pitanje se uzdiglo na razinu evropskog i ostalo da se razriješi kroz Veliku istočnu krizu u kojoj se rješavala sudbina Evropske Turske.37 Istorijske granice između Otomanske imperije i Crne Gore označile su, konačno, da je Crna Gora de facto, iako ne i de jure, stekla međunarodno priznanje svoje nezavisnosti. Grahovačka pobjeda bila je kruna crnogorske viševjekovne borbe za slobodu.38 Ona je Crnu Goru predstavila Evropi tako da se crnogorski fenomen u evropskom poretku nije više mogao ignorisati. Danas, sa distance od 150 godina, s čvrste istorijske pozicije i međunarodno definisanog položaja, kada je Crna Gora doživjela četvrto vaskrsnuće u svojoj viševjekovnoj istoriji i postala, opet, suverena, samostalna, nezavisna država, demokratska i evropska, oslonjena na svoje istorijsko i duhovno nasljeđe, mnogo jasnije se ocrtavaju i sagledavaju veličina i značaj grahovačkog podviga, velike istorijske pobjede Crnogoraca.39 Sa današnje distance se jasno i široko vidi i cijeli period vladavine knjaza Danila, krunisan grahovačkom pobjedom i drugim njegovim državničkim i državotvornim pregnućima, iako je meteorski prošao kroz svoje doba.40 Sa grahovačkog istorijskog visa jasno se sagledava i cijeli tok crnogorske prošlosti od najstarijih vremena do danas, od Tuđemilske do Grahovačke bitke, višestoljetna borba za nezavisnost Crne Gore, sve do skorašnje dobijene istorijske pobjede, pobjede olovkama (ne mačem) na Referendumu 21. maja 2006. godine. Tu veliku istorijsku pobjedu, kao i onu grahovačku, proslavila je cijela Crna Gora, ispunjena mladošću i ponosom, okićena proljećem i zastavama. Grahovačku pobjedu oglasila su i zvona na manastirima i crkvama crnogorskim, kao i sve pobjede državne i nacionalne.41 Ali nakon referendumske pobjede samo na Cetinjskom manastiru i na crkvama po Crnoj Gori nije bilo zastave crnogorske niti su se oglasila zvona crkvena. Oni čija je to volja bila ne libe se da ističu zastave druge države i slave tuđe pobjede, posebno one nad Crnom Gorom. ______________________________ 37 Crnogorsko – osmanski rat 1876–1878, U: Istorijski leksikon / autori Šerbo Rastoder i dr. knj. 2: Crn–Cu, Podgorica 2006, str. 462–466. 38 Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu, str. 12, 120, 193. 39 Marijan Miljić, Državno vaskrsnuće Crne Gore. – U: 21 (Dvadesetprvi) maj / priredio Aleksadar Eraković, Podgorica 2007, str. 178–203. 40 Branko Pavićević, Danilo I Petrović Njegoš, 373-450; Branko Pavićević, Sazdanje crnogorske nacionalne države: 1796–1878. – U: Istorija Crne Gore, knj. 4, tom 1, Podgorica 2004, 384–388. 41 – Veseli su glasi gospodaru… saopštavali su glasnici. „Knez Danilo ushićen neiskazanom radošću za junačku pobjedu na Grahovcu, nestrpljivo je očekivao svojega viteškog brata Mirka, i ostale hrabre vojvode, serdare, kapetane i svoju junačku vojsku. Čuvši prasak pušaka i pjevanje vojnika niz cetinjsko polje, vozeći s bojnoga polja trofeje, zapovjedi da topovi jeknu i zvona drmnu na ______________________________ Današnje generacije osjećaju istinsko poštovanje i pijetet prema se grahovačkim vitezovima i junacima, ali i svima koji su kroz crnogorsku dugu istoriju pali na bojnim poljanama, koji su se zavjetovali slobodi, državi i narodu, čija su stremljena bila okrenuta budućnosti, svome potomstvu, njegovoj sreći i opstanku. Uspomenu na njih, kroz Grahovačku bitku, Crna Gora bi trebalo da obilježava svake godine. To je dokaz da i današnja Crna Gora na početku novog milenijuma i novog vijeka baštini svoje istorijsko nasljeđe kao i to da današnji naraštaji poštuju i cijene sopstvenu prošlost i svoje pretke, da su odlučni u patriotizmu i požrtvovani za Crnu Goru i njenu slobodu. Crne Gore nema ni bez slobode ni bez države. A one nijesu date jednom za svagda: za njih se uvijek i iznova mora boriti. Danas je sasvim jasno da na Grahovcu nije izvojevana samo vojnička pobjeda, nego da je ona označila početak novog razdoblja u samostalnom istorijskom i državnom životu Crne Gore – označila put ka nezavisnosti i međunarodnom priznanju, kao potvrda njene viševjekovne borbe za slobodu. A Sloboda je iznad svega. _______________________________ cetinjskom manastiru; a on sa sjajnom pratnjom susretne svoje junake, zahvalivši im toplo i srdačno za hrabrost, vjernost i slavnu pobjedu“. \ * ** „Odmah za tijem otide s knjeginjom Darinkom u crkvu na blagodarenje, što je Bog pomogao Crnoj Gori, da u kritičkim trenucima odoli neprijatelju, i tijem joj pokraj slave raširi granice i utvrdi nezavisnost. Po tom ustanovi: da svake godine na Spasov dan poslije svečane službe bude blagodarenje u cetinjskom manastiru i spomen za upokoj duša vojnicima, koji su poginuli na Grahovcu. Ustanovi i grahovačku medalju, priđenuvši je svojom rukom svakome Crnogorcu, koji je bio u tome boju i tursku glavu osjekao. A vojvode i druge glavare pokraj medalje obdari i drugim darovima. Svojemu bratu Mirku priđene zlatnu medalju i daruje skupocjenu sablju s natpisom na jednoj strani: „Danilo“; na drugoj: „Grahovac 1858. god.“; i titulu: „veliki vojvoda grahovački.“ \ * ** „Njegov dostojni našljednik, sadašnji knjaz crnogorski Nikola I sazidao je divnu crkvu na Grahovcu 1864. god. upravo na mjestu, gdje je bio Husein–pašin šator, u slavu Spasitelja, a za vječni spomen crnogorskim junacima koji su poginuli. Zidanje te crkve vrijedi ovdje spomenuti: kako su glavni bojevi započeti u utorak 29. aprila, a svršeni u četvrtak na Spasov dan 1–og maja 1858. god., tako je i ta crkva započeta u utorak a svršena u četvrtak na Spasov dan do 9 časova iz jutra 1864. god.: osvećena; liturđija u njoj služena; i spomen učinjen. Pri građenju crkve zastupao je kneza Nikolu njegov tast, vojvoda Petar S. Vukotić, a pisac je ovijeh redaka po ovlašćenju crnogorskoga mitropolita osvetio crkvu; liturđiju služio; i zadušnicu svršio borcima, koji su pognuli. Mnogi su crnogorski junaci slavno poginuli, ali im je i spomenik divan podignut; njihova će se imena spominjati dokle traje Crne Gore. Knezu Nikoli ide slava, što ih je i tijem ovjekovječio. Blagodarnost je vrlina, vrsna plemenitijeh ljudi. Orlić za 1865. godinu“. Nićifor Dučić: Književni radovi, III, Beograd 1893, str. 177–189. Ranije, opis je objavljen po ispravkama vojvode Mirka Petrovića u Orliću za 1865. godinu. - Dr Andrija V. Lainović, Pobjeda na Grahovcu, str. 121-122. _________________________________ https://preview.redd.it/atw9i9wzqvzc1.jpg?width=976&format=pjpg&auto=webp&s=743a68de3503a67ef95efc366d1844eb42ea6dfe |
2024.05.11 17:41 mislilo95 Aurora sa Zrenjaninskog puta blizu Novog Sada
 | Slikano sinoc oko 01h. Slikano je i bez svetlosti automobila al ova je bas zanimljivo ispala pa je zato kačim. submitted by mislilo95 to serbia [link] [comments] |
2024.05.11 14:04 AshwagandaUbermensch Myprotein(dot)hr scam ili low quality?
Naišao sam na ovu stranicu pregledavajući većinu fizički dostupnih ili online dućana za najbolji izbor i price/quantity ratio.
Ova stranica je daleko najbolja googlanjem nailazim na puno različitih nepovrzanih mišljenja, ali vidim da je izvorna iz UK-a i da postoje masu godina.
Pa me sada zanima jel' tko naručivao išta sa ove stranice? Koliko ste zadovoljni proizvodima naručenim? Je li bilo kakvih problema?
Druga opcija mi je gymbean, ali ako imate kakvih prijedloga, molim vas ubacite. Ono štola planiram naručiti je mix suplemnata(vitamini/minerali) i amonokiselina fokusirane na sportski performans i vjerojatno i proteine za sebe mater (tako da se radi o dosta toga, a to što ona kupuje po netu i apotekama je užasno opaka marža i mislim da nema smisla za većinu stvari).
submitted by AshwagandaUbermensch to askcroatia [link] [comments]
Ova stranica je daleko najbolja googlanjem nailazim na puno različitih nepovrzanih mišljenja, ali vidim da je izvorna iz UK-a i da postoje masu godina.
Pa me sada zanima jel' tko naručivao išta sa ove stranice? Koliko ste zadovoljni proizvodima naručenim? Je li bilo kakvih problema?
Druga opcija mi je gymbean, ali ako imate kakvih prijedloga, molim vas ubacite. Ono štola planiram naručiti je mix suplemnata(vitamini/minerali) i amonokiselina fokusirane na sportski performans i vjerojatno i proteine za sebe mater (tako da se radi o dosta toga, a to što ona kupuje po netu i apotekama je užasno opaka marža i mislim da nema smisla za većinu stvari).
2024.05.11 05:53 AdrianV77 Da li ste uspeli da vidite Auroru sinoć ?
 | Trebalo bi i večeras da je vidljiva. Najbolje je posmatrati van grada, gde ima manje svetlosnog zagađenja. Na fotografijama je njiva severozapadno od Novog Sada. submitted by AdrianV77 to serbia [link] [comments] |
2024.05.11 00:40 EuMartinFerreira Aprimore suas Habilidades na Criação de Conteúdo que Encanta, Converte e Fideliza nas Redes Sociais
No palco vibrante das redes sociais, onde a atenção é disputada em frações de segundo, a arte de criar conteúdo se torna a chave para o sucesso. Através de palavras cativantes, imagens vibrantes e vídeos envolventes, você tem o poder de encantar seu público, despertar emoções e construir relacionamentos duradouros com sua marca.
Neste guia vamos desvendar os segredos da criação de conteúdo para redes sociais que engaja, converte e fideliza. Prepare-se para se tornar um maestro da comunicação digital e conduzir sua marca para o topo do reconhecimento online!
Lembre-se:
submitted by EuMartinFerreira to RedesSociais [link] [comments]
Neste guia vamos desvendar os segredos da criação de conteúdo para redes sociais que engaja, converte e fideliza. Prepare-se para se tornar um maestro da comunicação digital e conduzir sua marca para o topo do reconhecimento online!
Conheça seu público: o mapa para o sucesso
Antes de embarcar na jornada da criação de conteúdo, é crucial conhecer a fundo o seu público-alvo. Idade, interesses, hábitos online, dores e desejos são bússolas valiosas que te guiarão na escolha dos temas, formatos e linguagem ideais para conquistar seus corações e mentes.Defina seus objetivos: a bússola da sua jornada
O que você deseja alcançar com sua presença nas redes sociais? Aumentar o reconhecimento da marca, gerar leads, impulsionar as vendas ou fidelizar clientes? Estabelecer objetivos claros e mensuráveis te permitirá criar conteúdo direcionado e acompanhar os resultados de suas ações.Variedade é a chave: um banquete para os sentidos
As redes sociais oferecem um universo de possibilidades para a criação de conteúdo. Explore diferentes formatos, como posts informativos, imagens impactantes, vídeos dinâmicos, lives interativas e stories envolventes. Varie o cardápio para saciar a fome por conteúdo do seu público e manter o engajamento em alta.Qualidade acima de tudo: a joia da sua coroa
Em um mar de conteúdo, a qualidade se torna a joia que te diferencia da multidão. Invista em conteúdo original, informativo, relevante e que agregue valor ao seu público. Aposte em imagens de alta qualidade, vídeos bem editados e textos impecáveis para encantar seus seguidores.Autenticidade: a alma do seu conteúdo
Seja genuíno e autêntico em sua comunicação. Mostre a personalidade da sua marca, compartilhe seus valores e conecte-se com seu público em um nível humano. Autenticidade gera confiança, fidelidade e cria uma conexão emocional duradoura com seus seguidores.Consistência: a batida do seu tambor
Publique conteúdo com frequência regular para manter seu público engajado e ansioso por mais. Crie um calendário editorial e defina horários estratégicos para suas publicações. Consistência é a chave para construir uma comunidade vibrante em torno da sua marca.Interação: a conversa que constrói laços
As redes sociais são um canal de mão dupla. Responda a comentários, participe de conversas, tire dúvidas e mostre que você se importa com seu público. A interação gera engajamento, fideliza clientes e constrói relacionamentos duradouros.Análise: o farol que te guia
Acompanhe as métricas de desempenho do seu conteúdo para identificar o que funciona e o que precisa ser ajustado. Utilize ferramentas de análise para entender o que seu público gosta, quais formatos geram mais engajamento e quais plataformas são mais eficazes.Evolução: a dança constante da criação
O mundo digital está em constante mudança, assim como as preferências do seu público. Esteja aberto a novas tendências, experimente diferentes formatos e adapte sua estratégia de acordo com os resultados. Evolução é a chave para se manter relevante e conquistar novos seguidores.Paixão: o ingrediente secreto
Acima de tudo, crie conteúdo com paixão e entusiasmo. Transmita seu amor pelo que faz e contagie seu público com sua energia. A paixão é o ingrediente secreto que torna seu conteúdo irresistível e autêntico.Lembre-se:
- Criar conteúdo para redes sociais é uma arte que exige dedicação, criatividade e conhecimento do seu público.
- Invista em qualidade, autenticidade e consistência para se destacar na multidão.
- Interaja com seu público, construa relacionamentos e acompanhe os resultados para aprimorar sua estratégia.
- Seja apaixonado pelo que faz e deixe sua marca pessoal brilhar em cada conteúdo.
2024.05.10 15:19 MartenKuna Postoji li nekakav klasični mobitel s tipkama za starije, ali da ipak ima malo veći ekran i sa većim brojem piksela?
Znači, u obitelji mi je starija osoba kupila prije koju godinu jedan PANASONIC telefon (link) koji se reklamirao da je za starije, ali se zapravo radi o teškom kršu od mobitela. Zvuk je užasno loš, na dodir se osjeća da je plastika loša, ekran sve prikazuje sitno što je u suprotnosti s činjenicom da je namijenjen starijima itd. Najgori od svega je bug da mobitelu tastatura ostane uključena čak i kad je mobitel preklopljen. I sami pretpostavljate što se onda događa - mobitel u džepu sam od sebe stišće te tipke i događaju se svakakva sranja, od toga da počinje nekoga zvati, do toga da ga prebaci na bešumno.
Znam da Nokia ima nove linije svojih retro modela i oni doista imaju sada ljepše ekrane s većom gustoćom piksela, ali ja tražim da bude nešto preklopno. Googlao sam dosta, ali ništa ne nalazim. Sve ovo s Aliexpresa ima stari tip ekrana za koji mislim da se očito koristi proizvodni proces iz doba kad su ti mobiteli bili popularni, a sad više nitko ne želi ulagati previše u razvoj nečeg novog pa se zapravo radi o mobitelima koji se baziraju na istom softwareu i hardwareu kao i prije 20 godina.
submitted by MartenKuna to askcroatia [link] [comments]
Znam da Nokia ima nove linije svojih retro modela i oni doista imaju sada ljepše ekrane s većom gustoćom piksela, ali ja tražim da bude nešto preklopno. Googlao sam dosta, ali ništa ne nalazim. Sve ovo s Aliexpresa ima stari tip ekrana za koji mislim da se očito koristi proizvodni proces iz doba kad su ti mobiteli bili popularni, a sad više nitko ne želi ulagati previše u razvoj nečeg novog pa se zapravo radi o mobitelima koji se baziraju na istom softwareu i hardwareu kao i prije 20 godina.
2024.05.10 14:40 Grin_cek Pohvala za kvalitetu telemach-ove usluge
Nisam sklon pisanju recenzija, ali ovako pozitivno iskustvo je zbilja rijetko.
Prilikom biranja novog teleoperatera sam razgovarao sa svima i telemachovi ljudi s kojima sam razgovarao su bili najljubazniji, znali su podatke o opremi koju nude (specifikacije routera i mogućnosti postavljanja kablova u stanu). Ugovorili su mi paket odmah, a trenutna promocija je nevjerojatna (prvih godinu dana za 1eumj). Ugovor se potpisuje online odmah nakon razgovora. Tehničari su mi došli odmah iduće jutro, brzo i vrlo čisto izbušili nove rupe u zidovima i postavili prozirne optičke kablove koji se niti ne vide. Rupe su zasilikonirali tako da je iza njih mrežni setup ostao organiziraniji i čišći nego prije. Očekivana Brzina 1000/500, realna još i veća! Kvaliteta Android TV boxa koji nude je također nevjerojatna. Zbilja nerijetko pozitivno iskustvo.
submitted by Grin_cek to croatia [link] [comments]
Prilikom biranja novog teleoperatera sam razgovarao sa svima i telemachovi ljudi s kojima sam razgovarao su bili najljubazniji, znali su podatke o opremi koju nude (specifikacije routera i mogućnosti postavljanja kablova u stanu). Ugovorili su mi paket odmah, a trenutna promocija je nevjerojatna (prvih godinu dana za 1eumj). Ugovor se potpisuje online odmah nakon razgovora. Tehničari su mi došli odmah iduće jutro, brzo i vrlo čisto izbušili nove rupe u zidovima i postavili prozirne optičke kablove koji se niti ne vide. Rupe su zasilikonirali tako da je iza njih mrežni setup ostao organiziraniji i čišći nego prije. Očekivana Brzina 1000/500, realna još i veća! Kvaliteta Android TV boxa koji nude je također nevjerojatna. Zbilja nerijetko pozitivno iskustvo.
2024.05.10 01:30 Vukobasa Dr Radoslav Rotković O crnogorskom narodu i kontinuitetu njegove države (2.dio)
 | 6. Da li je postojala Crvena Hrvatska? submitted by Vukobasa to Crnogorstvo [link] [comments] Tradicionalističko rezonovanje, učvršćeno i u nazivu jezika, ne dozvoljava da se na središnjem dijelu južnoslavenskog etničkog prostora vidi iko drugi sem Srba i Hrvata, odnosno Srbo- Hrvata. Oni koji se preciznije izražavaju, kao B. Grafenauer, razumije se, konstatuju: "Mi u ono vrijeme(\) ne možemo da govorimo o etničkim cjelinama koje pokrivaju čitavu teritoriju i o oštrim granicama, nego možemo da govorimo samo o jezgrama koje postepeno i tek nakon dugih stoljeća izrastaju u oblike koji su bliži našim shvatanjima. Upravo u tom smislu i u tom pravcu je uperena moja studija o etničkoj strukturi Južnih Slovena u srednjem vijeku. Ovdje imamo u to doba vrlo široke pojaseve koji ne pripadaju ni Srbima, ni Hrvatima. ni Slovencima... Ja kažem samo to: treba imati u diskusiji o tim pitanjima pred očima stvari kao što su stajale onda, a ne prebacivati cjeline ili polucjeline iz današnjeg života u daleku prošlost."* (1969.148) Svi naši narodi tada su bili u embrionu, a pogotovo oni koji su tek postali ili još uvijek tek postajali Sloveni po imenu, kao Srbi i Hrvati. Širenje imena jednog naroda nije istovremeno i širenje naroda. Ime se prenosi preko imena države na podanike, mnogo brže nego se ti podanici asimiluju. Slovenci su bili pod okupacijom 15 stoljeća pa su ipak ostali Slovenci. Evo kako o tome pitanju razmišlja R. Novaković (1981:20): "Ako je tačno, kao što neki hoće, da su u Srbiji, Bosni i Duklji prvobitni slovenski stanovnici bili istog etničkog sastava srpskog, morali bismo se pitati zašto pojam Srbije nije odmah obuhvatio sva tri područja i zašto se na celom tom prostoru nije očuvala srpska država sa nazivom Srbija. Nije manje interesantno ni pitanje geografske podvojenosti. Kako se moglo stanovništvo istog etničkog porekla (ako je takvo bilo) razdvojiti na više geografskih celina na kojima se državnost javila nezavisno od uticaja susedne geografske sredine. U svakom slučaju, čini nam se da još uvek nemamo odgovor na pitanje zašto su se kao najranije države na odredenom delu Balkanskog poluotoka javile baš Srbija, Bosna i Duklja?" Uvjerenje da na ovijem prostorima nije bilo nikoga osim Srba i Hrvata, iako su njihovi preci pošljednji došli na Balkansko poluostrvo, zakočilo je traganje za ostalijem sastojcima južnossvenskog etničkog amalgama. Upravo stoga neki autori su uzeli kao činjenicu pomen Crvene Hrvatske u Dukljanina, odakle je to kasnije preuzeo Dandolo. Crvena je Hrvatska stavljena u opozit prema Bijeloj, na bazi iranskog računanja strana svijeta, po kome je bijel - zapad a crven - jug. Ovo mi, možda, daje za pravo da iznesemo pretpostavku o hronologiji ovijeh kolorističkijeh atributa (bijela, crvena) i naziva druge vrste koji se dokumentuju postojanjem Male Poljske, Velike Poljske, Malorusa, Velikorusa i sl. Za sve je moglo da bude krivo različito čitanje grčke bete i mnogo veća cirkulacija starijeh rukopisa nego što mi to zamišljamo. Već je isticano, sa više strana, da je Dukljanin mogao da čita neki prijepis Porfirogenetovog Spisa o narodina (DAI), jer na isti način opisuje postanak i etimologiju Raguze (Lauzijuma od lat. laus - stijena), tj. na isti način kao i Tomo Arhidakon kad govori o padu Epidaurusa, samo što ne spominje stanovnike Solina, jer oni su mu daleko. Kozma Praški koristi fraze Vergilija, Horacija i drugijeh klasičnijeh pisaca, kao što parafrazira i Fedrove basne, recimo: onu o jastrebu i golubovima i onu o žabama koje su birale cara (Chronica Boemorum I, 1-2, 4-5). Nestor zna dobro Grčku pa se ne može utvrditi odakle koristi rukopisnu tradiciju, ali ipak zaključujemo da iz nje izvlači podatak o Panoniji kao matici Slovena. Razumije se, snažno je i usmeno predanje koje teče trgovačkijem i osvajačkijem putevima, i od oca na sina. Slične izreke i običaji nastaju nezavisno o sličnijem okolnostima, ali ima i brzog prenošenja na ogromnu daljinu. Tako se na novgorodskijem brezovijem gramotama pominje roba, iako je ruski izraz za to - tovar. Adjektiv bijela vrlo čest je u toponimima, ali ćemo se prevariti ako znamo da ga protumačimo. Jer, osim kolorističkog preciziranja moramo uzeti u obzir i hidronimsku varijantu. Baltas nije samo bijel već i blato. Polazimo od baltosl. baltas bijeli: lit. báltas: bala bagno, blato (bálti = bijeliti), alb. baltë blato, stpolj. dijal. biel blato, što obrađivači ovog pojma u Slowniku praslowianskom (1974:312) dovode u vezu s nekom vunastom biljkom bijelog cvijeta (Eriophorum) koja je rasla u močvarama i davala im bijelu boju. Druga bi mogućnost bila svijetla boja suhe gline. U svakom slučaju, dva Bijela Polja mogu da imaju dvije etimologije: ono na Paštrovskoj gori nazvano je tako po bijeloj rudači iz koje se bravio entonit, ono pored Lima zato što je podvodno. Bijelo kao oznaka za zapad ne može se na našem tlu dokazati nekom egzaktnom metodom, jer Bela Krajina je jugoistočni dio Kranjske, Bele vode su vrh u južnom dijelu Dukat-planine, odnosno mjesto kod Žarkova, jugozapadno od Beograda. Beli Drim je severno od Crnog Drima. Bjelorusija nije zapadna Rusija, ne samo zato što su i Ukrajina i Rusija jednako isturene na zapad, niti samo zbog toga što naspram nje ne postoji neka Crvena, tj. Istočna Rusija, već zato što je dobila ime po pripjetskijem močvarama. Mora da postoji neka duboka veza između ove boje i vode jer i Albis flumen Laba Elba, hidronim ima istu etimologiju kao Alpe - samo što Alpi imaju bijeli snijeg kao znak raspoznavanja, dok rijeka albis ima vezu sa baltas. https://preview.redd.it/hq7rh8onihzc1.jpg?width=543&format=pjpg&auto=webp&s=ceadad9de587daf7ee216b77ce6e0ae5b65bb9ad Zato se moramo vratiti Nestoru. On kaže: "Sloveni su i Beli Hrvati, Srbi, Karantanci...". Ako bi bijela boja ovđe označavala zapad, pitamo se: de li je Crvena, tj. južna Hrvatska? Nestor sedi u Kijevo. Prema tome, Crvena Hrvatska bi morala da bude ili bliže njemu ili još negđe ka istoku! S druge strane, ni Porfirogenet, niti bilo koji drugi vizantijski pisac, ne pominju nikak- vu Crvenu Hrvatsku. Osim toga, naspram Bijelijeh Srba, takođe, nema Crvenijeh Srba! Crvena Hrvatska pomenuta je, doduše u Dukljanina (XII st.), ali u latinskom prijepisu Lucića u Vatikanu, iz XVII st. Uporednom analizom Hrvatske kronike i Vatikanskog prijepisa, u onom početnom dijelu dokle se dva teksta grosso modo podudaraju, može se dokazati jedino da su izvorni Dukljaninovi pojmovi Gornja (jugoistočna) i Donja (severozapadna), Dal- macija, prema izlasku sunca (gornja) i zalasku (donja). Najpraktičniji način da se to prosudi jeste kopija jedne stranice Mošinovog izdanja Dukljaninovog Kraljevstva Slovena (Ljetopisa) (1950:54) na kojoj imamo: u lijevom stupcu Lucićev prijepis, po Šišiću, na desnom prijevod latinskog teksta Mencingera i Štefanića, a ispod ovijeh stubaca tekst Hrvatske kronike koju je našao Dmine Papalić, a Marulić preveo na latinski već 1510. godine. Dakle, hronološki, najstariji je prijepis ovi Hrvatske kronike. Pošto je Papalićev tekst zagubljen, Kaletić je sačinio novi, i to 1546. godine. Vidi se da u svijem verzijama postoje termini: donja i gornja, odnosno: inferior i superior. Griješka je jedino u prijepisu Hrvatske kronike u koju, prvo, stoji da su Hrvati Bili - Dalmatini Nižnji, a zatim da se teritorija od Dalme do Mabmalone (Drače) prozva Donja Dalmacija, što je Šišić ispravio u Gornja. Dakle, imamo Bile Hrvate, prema Porfirogenetu, ali nema Crvene Hrvatske, jer je nema u Porfirogeneta. Osim toga, iz čitavoga teksta je jasno da je pretvaranje termina Dalmacija u Hrvatska ili dodavanje imena Hrvatske i tamo de se ne pominje ni Dal- macija, bitna osobina Hrvatske kronike. Kako to da baš ovde de, navodno, u latinskom prijepisu imamo Crvenu Hrvatsku (Croatia Rubea), nemamo toga detalja u hrvatskom tekstu? Nemoguće je pretpostaviti da bi to izostavio baš Hrvat! Bilo je, prema tome, svuda: Dalmatia superior i Dal- matia inferior, odnosno Gornja Dalmacija i Donja Dalmacija. Time se objašnjava zašto u Nes- tora nema Crvenih Hrvata naspram Belijeh Hrvata, a beli su tu, grješkom Porfirogeneta, umjesto veli, na osnovu iste one varijabilne lekture grčke bete koja je nametnula dublete: Bizant Vizantija, Berziti. Verziti, Bajuniti Vajuniti, vasileus bazileus. Čak u istoga Porfirogeneta naći ćemo u registru: https://preview.redd.it/v43x652tihzc1.jpg?width=246&format=pjpg&auto=webp&s=8ddc137d9858de19dcc10a339f7c2bf02a4e1afe Prema tome, Porfirogenetovi su kao Velikorusi i Malorusi, velegrađani i malograđani, etnonim izveden iz imena Velika Hrvatska, naspram koje, na priloženoj mapi, u Slowniku starożytności słowianskich I, skica 123. stoji manja hrvatska teritorija. A upravo na ove teritorije se odnosi tekst iz opisa granica praške dijaceze 1086. u kome se pominju "Chrowati et altera Chrowati"! Crvena Hrvatska nastala je grješkom, kao opozicija Bijeloj Hrvatskoj, i to ne treba da čudi, jer čitava je Amerika, takođe, dobila ime grješkom Waldseemüllera! Drukčije misli Dominik Mandić (Crvena Hrvatska, drugo dopunjeno izdanje, Čikago 1972). Dukljanin je, veli od "domaći sin" i "znao je kako se zove njegova rođena zemlja i kojem narodu ona pripada. Ako veli, da Duklja pripada Crvenoj Hrvatskoj i prema tome da u njoj žive Crveni Hrvati, kao što u Bijeloj žive Bijeli Hrvati, to mu treba vjerovati" (:19). Razumije se, i mi bismo vjerovali Mandiću, kad bismo imali dokaz da je Crvena Hrvatska pominjana u izvornom latinskom tekstu Dukljanina. Međutim, već samo poređenje Vatikanskog rukopisa, Orbinovog prijevoda na talijanski, Kaletićevog prijepisa Hrvatske kronike i Marulićevog prijevoda na latinski te Kronike pokazuje brojne razlike za koje ne možemo okriviti Dukljanina. On nije mogao pisati i jedno, i drugo, i treće, u istoj verziji svoga teksta. Osim toga, ako tretiramo Dukljanina kao domaćeg sina i rodoljuba, moramo to isto reći i za sastavljača Hrvatske kronike koji se uopšte ne ustručava da hrvatuje. Praktičnosti radi. ovde ćemo pominjati tzv. glave Dukljaninovog teksta, iako tijeh glava nema u Vatikanskom rukopisu. U IX glavi piše kako je Konstantin postavio svještenike i sastavio pismo. Koje? U latinskom tekstu stoji "litteram lingua sclavonica componens", u prijevodu "pismo za slavenski jezik", dok Kronika ima ovu verziju: "I tako sveti muž Konstanc naredi popove i knjigu hrvacku i istumači iz grčkog knjigu hrvacku..." (Mošinovo izdanje: 49). Dalje se u istoj tzv. IX glavi kaže kako su okupljeni na Duvanjskom saboru govorili: "Igitur omnes congregati, tam latina quam et sclavonica lingua qui loquebantur..." "Ovako dakle svi sakupljeni, tako oni koji su govorili latinskim, kako oni koji su govorili slavenskim jezikom...". Kronika bilježi samo da "biše veće jazikov", ali malo dalje, kada je riječ o poveljama, latinskim i grčkim koje su tu na saboru pročitane, Kronika izostavlja latiske povelje: "Potom... čtiše stare privileže, ko bihu iz Rima prineseni, tako grčkih tako svih kraljevstvi i gospodstva jazika hrvackoga...". Pri kraju IX glave riječ je o Metodiusu, slovenskoj knjizi koju neka pročita oni ko bi htio da upozna mnoge zakone i dobre običaje. Na latinskom se kaže to isto: "Multas leges et bonos mores instituit (kralj Svetopelek p. n.), quos qui velit agnoscere, librum Sclavorum qui dicitur Methodius legat...". U Kronici stoji ovo: "Da, ako tko hoće napuno znati naredbu ku učiniše i mejaše kudi postaviše i zemljam imena, vazmi knjige ke pri Hrvatih ostaše i pri njih se nahode, a zovu se Metodios...". Ovih Hrvata nema u Lucićevom prijepisu. A sada dolazimo do Bijelijeh Hrvata. Gl. XV, na samom početku kaže se da je poslije Vladimira vladao Hranimir i da se u njegovo vrijeme pobunila Bijela Hrvatska (Croatia Alba). U Hrvatskoj kronici piše drukčije: "I njegovo (Hranimirovo p. n.) gospodstvo ne ljubljahu Donji Hrvati..." Dakle, ne samo da u hrvatujućoj Hrvatskoj kronici, koja slovenski jezik pretvara u hrvacki, a Dalmaciju zamjenjuje Hrvatskom, ili Hrvatsku dodaje uz Dalmaciju, nema Crvene Hrvatske već nema ni Bijele! Ako je, kako neki misle, a među njima i D. Mandić, Hrvatska kronika starija od Dukljaninovog Kraljevstva Slovena, onda Bijele i Crvene Hrvatske nije moglo biti ni u Dukljaninovom slovenskom i latinskom tekstu. To je kasnije "učena" glosa. A ako je Dukljaninov tekst, u nekom starijem prijepisu, poslužio i za sastavljanje Hrvatske kronike, onda ni u tom starijem prijepisu Dukljanina nije bilo Bijele i Crvene Hrvatske! Da su ovi nazivi tada postojali, svakako bi ih Hrvat, sastavljač Hrvatske kronike unio u svoj tekst, kao važan patriotski podatak! Podatak koji proširuje staru hrvatsku državu preko Cetinje (koju je, kao istočnu granicu u X st. postavio Porfirogenet) čak do Drača! Pitamo se: ako nije bilo Crvene Hrvatske, da li je bilo Hrvata u Duklju? Moglo je biti i Srba i Hrvata. No njihovi preci su pošljednji došli na Balkan pa je to jedan od razloga zašto je istočna granica Hrvatske u X st. na Cetini, a Srbi su se smjestili u Rašku, daleko od mora i Dunava (Jireček). Našavši zapośjednutom teritoriju pri obali južnog Jadrana, oni su mogli da se u nju naseljavaju samo u manjijem grupama, mada ni o tome nema nikakvijeh, pa ni onomastičkijeh podataka. Sem kad se J. Kovačeviću zamagle naočari pa u Hotskijem virovima na Skadarskom jezeru vidi Hrvatske virove (1969: 122)! Ostaju vizantijski autori. Oni, prvo, pate od arhaizacije pa upotrebljavaju geografske i etničke termine stare nekoliko stoljeća (Tribali = Srbi, Sloveni u Prevalisu = Dioklićani). M. V. Bibikov je ustanovio da od 150 istraženijeh etnonima vizantijskijeh narativnijeh izvora, gotovo 120 (ili 80%) ne odgovara stvarnijem nazivima. Gledamo po autorima, arhaični termini naroda čime: 71% u Nikifora Vrijenija, oko 61% u Kekavmena, čak 79% u Nikite Honijata. To nije ni slučajno ni iz neznanja, primjećuje P. Mijović (1987: 287), nego je to tendencija ka preimenovanju suvremenijeh imena naroda u vještačka i arhaička imena. Drugo, vizantijski pisci miješaju Srbe i Hrvate, tako da Skiličin Nastavljač piše: "Narod Srba koje i Hrvatima nazivaju", a Jovan Zonara, kao da se šali i replicira: "Narod Hrvata, koje neki nazivaju i Srbima" (Viz. izvori III: 177, 255), Nićifor Vrijenije, naprotiv, dosta je precizan kada u vezi s događajem \ Jiriček, Istorija Srba 1: 67 ove Srbe naziva pravim, i tu riječ spacionira.* oko 1072. piše: "Hrvati i Dukljani pobunivši se ceo Ilirik zlostavljahu" (Viz, izvori III: 238-239). U ovakvom stanju stvari mora se svaka vijest dovesti u vezu sa ostalijema. Mora se uspostaviti kontinuitet i cjelina. Ako se u Skilice pronađe podatak da je Stefan Vojislac "arhont Srba", ne smije se ispuštiti iz vida kontekst koji je jasan: "Jovan posla papu koji je boravio, kako rekosmo, u Solinu deset kentenarija zlata ali brod, zahvaćen olujnim vetrom, udari na ilirske obale i razbi se. Zlato prigrabi Stefan Vojislav, arhont Srba, koji je bio pre kratkog vremena pobegao iz Carigrada i zauzeo zemlju Srba proteravavši odande Teofila Erotika...". (Viz. izvori III: 157. Izostavili smo oznake za fusnote.) Iz ovoga se jasno vidi da je dukljanski knez Vojislav "zauzeo", a ne oslobodio "zemlju Srba" pa je tako postao "arhont Srba", a ne srpski arhont. I Franz Joseph je bio kralj Hrvata, ali ne i hrvatski kralj. Citirani odlomak postaje jasniji ako mu se doda ono što piše Jovan Zonara: "Neki skitski čovek, po imenu Vojislav, pobegne iz Vizanta i oko sebe okupi četu, i skrivaše se po ilirskim brdima kao divlja zver, pljačkajući obližnja i Romejima potčinjena plemena Tribala i Srba." (Viz, izvori III: 254) Jasno je da nije pljačkao svoju Zetu nego "obližnja i Romejima potčinjena plemena". Takođe, jasno je da nije ni Tribal, ni Srbin, Prema tome, neuko je i usiljeno sve ono što je na ovu temu napisao D. Vujović (Praksa 4/1981: 80-84). Vizantijske izvore treba koristiti i ukrštati radi praćenja događaja. A što se etničkijeh pitanja tiče, moramo polaziti od ubeđenja da su srpski vladari bolje poznavali svoju državu i svoj narod nego vizantijski - tuđe države i narode. 7. Novakovićevi zaključci o Zeti U pošljednje vrijeme prof. dr Relja Novaković inicirao je novi prilaz starijem izvorima. Knjigama Odakle su Srbi došli na Balkansko poluostrvo (Beograd 1977); Gde se nalazila Srbija od VII do XII veka (Beograd 1981), Baltički Sloveni u Beogradu i Srbiji (Beograd 1985) i nizom radova u periodici on je pokušao da se oslobodi nataloženijeh predrasuda i da razmišlja logično. U Novakovićevijem knjigama ima kontradiktornijeh zaključaka i pretpostavki, ali to je stoga što on ponovo razmišlja i o onome što je već bio zaključio. Tako se koleba i oko Zete, ali ipak odlučno kaže ovo: "Čini nam se da je Zeta, kao i Bosna, još od samog početka bila osobena zemlja. Ostala je to kroz čitavu svoju istoriju bez obzira na to što se u određenim fazama duže ili kraće nalazila u sklopu srpske države. Zeta nikad nije postala Srbija, uostalom kao ni Bosna. Čini nam se da u našoj is- toriografiji ta pojava još uvek nije dovoljno ispitana, a vredi je iz više razloga ispitati, i radi istorije Srbije i radi istorije Zete, odnosno kasnije Crne Gore. Treba podrobno istražiti gde su koreni onoga što je u dugoj zajedničkoj istoriji specifično. Mora postojati neko prihvatljivije objašnjenje od postojećeg" (1985: 389). Na drugom mjestu, polemišući s Dominikom Mandićem (1972), Novaković kaže: "I pisac ove knjige je na odgovarajućem mestu rekao da smatra da je Duklja (Zeta) oduvek bila svojstvena država, ali ne ni hrvatska ni srpska, već slovenska-dukljanska. mada je zasad još dosta teško utvrditi u čemu je sve ta njena svojstvenost, otkada datira i gde su joj koreni" (: 366). Ova je rasprava odgovor na to pitanje. \ Tipična vizantijska arhaizacija vidi se u izrazima "skitski čovek" i "ilirska brda".* 8. Zašto o razlikama? Utvrđivanje razlika često je neprijatan posao, ali nauka počiva upravo na tome. Kada je Mendeljejev identifikovao dvadesetak prirodnijeh elemenata, on nije razorio prirodu, već je samo ovjasnio njen sastav! O silicijumu, na primjer, ne može se ništa saznati ako se ne otkrije zašto on nije volfram, kripton ili fosfor. Ove je razlike tijem potrebnije utvrditi tamo de ima veće bliskosti, kao između argona i kalijuma, jer ta je skoro potpuna podudarnost samo u atomskoj težini (39,100: 39,096), dok je jedan od tijeh elemenata plemeniti gas, a drugi alkalni metal. Ako ovde zamijenimo elemente i nazive, pa se osvrnemo na narode, naći ćemo i među njima is- tovjetnosti vjera, jezika i sl, ali to ne znači da možemo svrstati u Francuze sve narode frankofonskog jezičkog područja, ili u Špance sve one koji govore španski, ili u jenad narod sve ljude iste religije. Utvrđivanje srodnosti je sastavni dio utvrđivanja raznorodnosti. Oni koji su izučavali balkanski supstrat (kulturu starinaca) i adstrata (uticaj sušeda) pronašli su veoma veliki broj kontinuiteta između pelastičkog, ilirskog, rimskog i slovenskog kulturnog sloja. Od krsne slave, koja nije slovenska, do ocilā (kresiva) za paljenje vatre, jednako raspoređenijeh u starom grbu Kine i u grbovima Srbije vidi se preuzimanje bez ustručavanja ili averzije prema tuđemu i naslijeđenome. Zato je neuko gledati u megalitskijem zidovima Ilire, kad znamo za megalite u Ston Hendžu (Stone Henge-u), ali je isto tako krivo ako bismo zbog tijeh megalita dovodili Kelte. Samobitnost jednog nacionalnog bića nije u pošedovanju nekijeh, samo njemu poznatijeh elemenata, već u različitoj kombinaciji tijeh elemenata. Zar nije takav i ljudski organizam? Svi ljudi imaju isti broj hromozoma, ali različite otiske prstiju. Bilo da ih svrstamo po hromozomima ili otiscima jednako ćemo pogriješiti. Mora se uzeti u obzir i jedno i drugo. Nijesmo sada krenuli da "odvajamo" Rašku, kao najstariju srpsku državu i Duklju (Zetu) kao najstariju crnogorsku državu, jer ta je identifikacija već učinjena u univerzitetskom udžbeniku srpskog akademika Dragoslava Jankovića Istorija država i pravá naroda Jugoslavije (Beograd 1981: 6). Mi ćemo, samo, pokušati da objasnimo zašto je to tako bilo. I to na osnovu onomastičkog materijala. Onijema koji se drže činjenica, a činjenice su i titule srpskih vladara, mogu se pripisivati svakojake tendencije, ali to je samo pločnik koji travu hoće da spriječi da raste. Nevolje toga "pločnika" leže u istini koju je uočio još Aristotel: "Ni bog ne može promijeniti istoriju!" 9. "Još samo jedan zapis posljednji" (Otac Pimen) Dana 19. juna 1880. održana je u Titogradu diskusija o knjizi Š. Kulišića O etnogenezi Crnogoraca. Tada smo, izmadu ostalog, rekli i ovo: "Dramatizovanje pitanja: jesmo li Srbi ili Crnogorci, ili Hrvati ili Iliri, počiva uvijek na ubjeđenju da jedna od tih odrednica označava viši nivo. Otud i uzdisanje velikocrnogorsko 'onamo 'namo', ubjeđenje da su oni 'pravi Srbi a ne Srbijanci ravničari; otud i zagriženost velikoalbanska da oni čuvaju ilirsku zastavu. A stvarnost je uvijek drukčija, mekša, složenija. Stvarnost je franački trgovac Samo koji formira slovensku državu (u VI stoljeću); Hacon, čovjek neslovenskog porijekla, koji predvodi slovenski napad na Solun; Skenderbeg čija je majka Vojislava a braća Konstantin, Staniša i Repoš. Ako uspijemo, jednoga dana, da ova pitanja vratimo nauci, sama će se ta pitanja o porijeklu Crnogoraca vratiti na pravo mjesto, i biće zanimljiva za izučavanje kao i Saturnovi prstenovi, kao i ribonukleinske kišeline." (Praksa 4/1981: 120-122). Zaključak Naše istraživanje pokazuje da Srbi i Crnogorci nijesu istoga porijekla. Bliži su jedni drugijema, nekada, bili Srbi i Hrvati. Crnogorci su se razvili iz onog talasa koji je zapljusnuo Balkan sa severozapada. Kretanje Gota i Langobarda ka istoku i jugu pomjerilo je i dio polapskijeh Slovena iz plemenskog saveza Veleta (Ljutića) i usmjerilo ka Panoniji i Jadranu. Preci Srba i Hrvata su, međutim, došli u drugoj seobi, sa severozapada, sa istoka. Zajedno su priješli Tanais (Don), zajedno ušli na teritoriju predomovine Slovena između Dnjepra i Labe. Zajedno su ušli i u Nestorov ljetopis, i to preci Srba na zapadu, između Hrvata i Karantanaca. Na Balkanu zauzeli su obratne položaje, pa je iz toga bilo neminovno ukrštanje (križanje) njihovijeh puteva i etničko miješanje. Razlika koja je nastala kasnije uslovljena je doseljavanjem novijeh Srba u Liku kao graničara. Zato danas u Hrvatsku ima Srba, a Hrvati su u Srbiju asimilovani, i na njih podsećaju naselja Rvati kod Obrenovca i u Rašku. Teza da su Crnogorci srpskog porijekla, a da se, sticajem okolnosti, iz tog istog etničkog jezgra formirao i crnogorski narod, govorila bi da su se Srbi i Crnogorci u posljednjijem stoljećima udaljavali jedan od drugijeh! Istina je obratna. Ista "srpska (pravoslavna) vjera" i masovno iseljavanje Crnogoraca u Srbiju zbližili su dva različita južnoslovenska naroda, dok je pravoslavno- katolički spor, počev od raskola u srednjem vijeku, udaljavao ranije mnogo bliskije Srbe i Hrvate. Ovo je opšte udaljavanje bila prekinula revolucija, da bi se krenulo sa novijem talasom udaljavanja, koji prijeti da nas potopi i poništi. "U unutrašnjosti, daleko od mora i Dunava, prostirala se po opisu Konstantina Porfirogenita, oblast prvobitnih pravih Srba" (Jireček, Istorija Srba, 1,67). Raspored slovenskih plemena po L. Niderleu, Slovenske starine, dio II, sv. 2. Prag 1910.: https://preview.redd.it/nl1olu5ojhzc1.jpg?width=556&format=pjpg&auto=webp&s=0cf3b3e59b996de6862e87870fa872f3f011781d https://preview.redd.it/b4l62zfrjhzc1.jpg?width=876&format=pjpg&auto=webp&s=a5caa804516ec03561c0596b1701329a1ed927ae Mapa sa crnogorskijem toponimima u Polablju (prema Relji Novakovicu sa nasijem dopunama) https://preview.redd.it/6dfdcnufjhzc1.jpg?width=546&format=pjpg&auto=webp&s=1b100316598a9f666c0b690f64c157cbb34b06c9 https://preview.redd.it/fdzqdrtgjhzc1.jpg?width=537&format=pjpg&auto=webp&s=eb3ac941680bb09eaaa4718262e486a6f3450c63 |
2024.05.09 21:48 KoyashP Zemljiste na prodaju
Pozdrav svima,
Trudicu se da budem direktan i koncizan koliko god je moguce.
Naime, moja porodica je posedovala zemljiste/njivu od oko 7000 kvadratnih metara izmedju Novog Sada i prigradskog naselja. U prethodnih par godina, sva zemljista pored su prodata po nekoj ozbiljnoj ceni (cak je Kontinental kupio od nasih komsija po finoj ceni) i to je nekako, kad je doslo do nase zemlje, stalo. Mi smo voljni da prodamo. Pre 2 godine, upravo zbog te kupovine koju je Kontinental odradio, nama je uzet deo zemlje da bi se izgradio put, gde smo dobili zaista minimalnu isplatu ( ne racunajuci odstetu koju tek treba da dobijemo posto su poljoprivedno zemljiste u toku radova sa svim smecem unistili, i ogradili nas tako da nemamo "normalan" prilaz nasoj zemlji, i jos uvek nista od toga nisu platili)...
Opet ponavljam, sto se tice ostatka njive, koja je oko 5500 kvadrata sad, mi smo voljni da je prodamo ali ne po minimalnoj ceni. Grad Novi Sad se nedavno oglasio i dobili smo izjavu u fazonu: Ako vam ovo uzmemo, a planiramo, dobicete za uzvrat NEKO zemljiste NEGDE. To "NEGDE" definitivno nije na lokaciji kao ovoj, i definitivno je vrednost manja.
Moje pitanje za vas je, ako je neko rad da pomogne, sta nam je sad ciniti?
submitted by KoyashP to pravnisaveti [link] [comments]
Trudicu se da budem direktan i koncizan koliko god je moguce.
Naime, moja porodica je posedovala zemljiste/njivu od oko 7000 kvadratnih metara izmedju Novog Sada i prigradskog naselja. U prethodnih par godina, sva zemljista pored su prodata po nekoj ozbiljnoj ceni (cak je Kontinental kupio od nasih komsija po finoj ceni) i to je nekako, kad je doslo do nase zemlje, stalo. Mi smo voljni da prodamo. Pre 2 godine, upravo zbog te kupovine koju je Kontinental odradio, nama je uzet deo zemlje da bi se izgradio put, gde smo dobili zaista minimalnu isplatu ( ne racunajuci odstetu koju tek treba da dobijemo posto su poljoprivedno zemljiste u toku radova sa svim smecem unistili, i ogradili nas tako da nemamo "normalan" prilaz nasoj zemlji, i jos uvek nista od toga nisu platili)...
Opet ponavljam, sto se tice ostatka njive, koja je oko 5500 kvadrata sad, mi smo voljni da je prodamo ali ne po minimalnoj ceni. Grad Novi Sad se nedavno oglasio i dobili smo izjavu u fazonu: Ako vam ovo uzmemo, a planiramo, dobicete za uzvrat NEKO zemljiste NEGDE. To "NEGDE" definitivno nije na lokaciji kao ovoj, i definitivno je vrednost manja.
Moje pitanje za vas je, ako je neko rad da pomogne, sta nam je sad ciniti?
2024.05.09 09:32 dreftzg [Novo iz svijeta knjiga] Besplatni ulomak iz Tomićeve nove knjige; dva jako zanimljiva književna festivala; umro je Paul Auster; i, kao i uvijek, 15 knjiga koje trebate pročitati
Pozdrav ljudi! Obećao sam vam da ću svaki četvrtak prijepodne ovdje objesiti vijesti iz Moljca, mog newslettera koji na jednom mjestu pokušavam obuhvatiti sve što je novo u svijetu knjiga kod nas. Besplatan ulomak iz knjige je besplatan ulomak iz knjige. Ja se ne žalim.
Mala napomena: Ne postoji jedno mjesto na kojem se objavljuju sva nova izdanja, a ja nisam savršen. Postoji mogućnost da mi nešto promakne ili da objavim nešto što je već par tjedana u knjižarama. Ja sam jedan tip koji ovo radi iz hobija, pa su greške vrlo moguće. Slobodno lupite reply, pa javite što sam zaznuo.
Još jedna napomena: Moljac je potpuno nezavisan proizvod. Nemam nikakvih veza s izdavačima, ne plaćaju mi da ovo objavljujem, niti da njihove knjige uvrštavam u izbor 15 novih knjiga. Ako neki od izdavača ikad poželi pomoći Moljcu da i dalje izlazi, to će biti jasno naznačeno kao oglas ili plaćena suradnja
Besplatni ulomak iz Tomićeve nove knjige
U izdanju zagrebačkog Hena coma idućeg tjedna izlazi roman "Nada" Ante Tomića, gdje se u tri dana u jednom otočkom mjestu, usred turističke sezone, na blagdan svetice zaštitnice kojoj se zavjetuju parovi koji ne mogu dobiti djecu, prepliću se životi desetak junaka različite narodnosti i vjere. Duhovita i lagana, o ljubavi i Mediteranu, sa sretnim krajem i staromodnom humanističkom porukom, Tomićeva je priča kao zraka sunca kroz oblake, kao najbolja comfort food, tanjur lazanja ili pohane piletine u jednom očajnom danu.
Ovdje možete pročitati ulomak.
2/
Dva zanimljiva književna festivala u i oko Zagreba
Malo ugrije vrijeme i odmah kreću književni festivali. Mislim da se nitko ne žali na to.
Prvo, imamo Zagreb Book Festival koji ima tako prepun program da nema smisla ni da pokušavam prepričati što se sve događa. Booksa ima dosta dobar pregled, ali uvijek možete pogledati i stranicu festivala.
A onda imamo i Brdo knjiga koje na Samoborskom gorju i Žumberku ima program nadahnut planinama: predstavljanja knjiga i razgovori s autorima, izložbe, radionice za djecu i odrasle, izleti, prodajna izložba knjiga, glazbeni nastupi i ekskluzivni sadržaji.
3/
Umro je Paul Auster
Umro je jedan od najpoznatijih američkih i svjetskih pisaca, Paul Auster.
Autor 34 knjige, među kojima je i "Newyorška trilogija", preminuo je u 78. godini. Umro je od raka pluća od kojeg je bolovao neko vrijeme.
U književnosti se pojavio osamdesetih godina ovom trilogijom. Kasnije objavljuje romane "U zemlji posljednjih stvari", "Mjesečeva palača", "Glazba slučajnosti", "Levijatan", "Gospodar Vertigo" i kod nas prevedenom "Timbuktu". Uz to, scenarist je filmova "Dim" i "Dim u lice".
-------------------------------------------------------------
Edo Popović : O muškarcu kao autoritetu u kući blebeću uglavnom slabići, oni kojima su batine jedini način da uspostave autoritet
Nakon što mu je zbirka priča "Ponoćni Boogie" 1987. postala kultna knjiga jedne generacije, Edo Popović kritiku i publiku nastavio je oduševljavati svakim sljedećim djelom, bilo romanom, novelom ili dnevničko-autobiografskom prozom. "Poglavnikov pudl", "San žutih zmija", "Mjesečev meridijan", "Igrači", "Priručnik za hodače"..., svi ovi naslovi čitaju se u dahu, a takav mu je i novi krimić "Hrvatski pasijans" koji je nedavno objavila izdavačka kuća OceanMore.
Cijeli intervju je ovdje
-------------------------------------------------------------
Ovo je ulomak iz Moljca. Ako želite ove novosti o knjigama, ali i još par stvari koje nisu čiste vijesti (par recenzija, pokoji intervju i ponekad neki ulomak iz knjige) primati u inbox, da vam ne promakne na Redditu, možete se pretplatiti na newsletter. Ali nema nikakve obaveze, ove vijesti će biti postane svaki četvrtak prijepodne na Reddit, dokle god me tolerirate :D
Ovo je ulomak iz Moljca. Ako želite ove novosti o knjigama, ali i još par stvari koje nisu čiste vijesti (par recenzija, pokoji intervju i ponekad neki ulomak iz knjige) primati u inbox, da vam ne promakne na Redditu, možete se pretplatiti na newsletter. Ali nema nikakve obaveze, ove vijesti će biti postane svaki četvrtak prijepodne na Reddit, dokle god me tolerirate :D
submitted by dreftzg to croatia [link] [comments]
Mala napomena: Ne postoji jedno mjesto na kojem se objavljuju sva nova izdanja, a ja nisam savršen. Postoji mogućnost da mi nešto promakne ili da objavim nešto što je već par tjedana u knjižarama. Ja sam jedan tip koji ovo radi iz hobija, pa su greške vrlo moguće. Slobodno lupite reply, pa javite što sam zaznuo.
Još jedna napomena: Moljac je potpuno nezavisan proizvod. Nemam nikakvih veza s izdavačima, ne plaćaju mi da ovo objavljujem, niti da njihove knjige uvrštavam u izbor 15 novih knjiga. Ako neki od izdavača ikad poželi pomoći Moljcu da i dalje izlazi, to će biti jasno naznačeno kao oglas ili plaćena suradnja
Iz kuloara
1/Besplatni ulomak iz Tomićeve nove knjige
U izdanju zagrebačkog Hena coma idućeg tjedna izlazi roman "Nada" Ante Tomića, gdje se u tri dana u jednom otočkom mjestu, usred turističke sezone, na blagdan svetice zaštitnice kojoj se zavjetuju parovi koji ne mogu dobiti djecu, prepliću se životi desetak junaka različite narodnosti i vjere. Duhovita i lagana, o ljubavi i Mediteranu, sa sretnim krajem i staromodnom humanističkom porukom, Tomićeva je priča kao zraka sunca kroz oblake, kao najbolja comfort food, tanjur lazanja ili pohane piletine u jednom očajnom danu.
Ovdje možete pročitati ulomak.
2/
Dva zanimljiva književna festivala u i oko Zagreba
Malo ugrije vrijeme i odmah kreću književni festivali. Mislim da se nitko ne žali na to.
Prvo, imamo Zagreb Book Festival koji ima tako prepun program da nema smisla ni da pokušavam prepričati što se sve događa. Booksa ima dosta dobar pregled, ali uvijek možete pogledati i stranicu festivala.
A onda imamo i Brdo knjiga koje na Samoborskom gorju i Žumberku ima program nadahnut planinama: predstavljanja knjiga i razgovori s autorima, izložbe, radionice za djecu i odrasle, izleti, prodajna izložba knjiga, glazbeni nastupi i ekskluzivni sadržaji.
3/
Umro je Paul Auster
Umro je jedan od najpoznatijih američkih i svjetskih pisaca, Paul Auster.
Autor 34 knjige, među kojima je i "Newyorška trilogija", preminuo je u 78. godini. Umro je od raka pluća od kojeg je bolovao neko vrijeme.
U književnosti se pojavio osamdesetih godina ovom trilogijom. Kasnije objavljuje romane "U zemlji posljednjih stvari", "Mjesečeva palača", "Glazba slučajnosti", "Levijatan", "Gospodar Vertigo" i kod nas prevedenom "Timbuktu". Uz to, scenarist je filmova "Dim" i "Dim u lice".
-------------------------------------------------------------
Friško otisnuto
- Miro Gavran Kazališni monolozi Izdavač: Mozaik knjiga Klikni za više
- U ovoj neobičnoj knjizi autor je sabrao osamdeset monologa iz svojih kazališnih tekstova nastalih u protekla četiri desetljeća. Čitajući monologe nalik kratkih pričama, proći ćete kroz bogati komediografski i dramski opus u kazalištu najizvođenijeg hrvatskog pisca, čija su djela uprizorena na svim kontinentima, a njegove predstave je vidjelo više od četiri milijuna gledatelja. Bez sumnje će ovi monolozi biti dobrodošli ne samo ljubiteljima kazališne umjetnosti, nego i studentima glume, kandidatima koji idu na prijemni na Akademiju dramskih umjetnosti, kao i srednjoškolskim družinama kada odabiru tekstove za LIDRANO, a i brojnim kazališnim amaterima. Nad nekima od ovih tekstova ćete se zamisliti, neki će vas emotivno dodirnuti, a neki dobro nasmijati. U svakom slučaju: neće vas ostaviti ravnodušnima.
- Florian Illies Ljubav u doba mržnje Izdavač: Fraktura Preveo: Goran Schmidt Klikni za više
- Knjiga Floriana Illiesa Ljubav u doba mržnje – Umjetnost i strast u predvečerje rata 1929. – 1939. mogla bi biti naslovljena i kao Sloboda u doba neslobode. U vremenskom okviru koji omeđuju Velika depresija i početak Drugog svjetskog rata, u tom tjeskobnom i opasnom desetljeću kada se naslućivala, ali se nije mogla zamisliti predstojeća strava, ljudi su se slobodno i strastveno voljeli, patili i čeznuli. Koji ljudi? Bilo bi uzaludno nabrojiti sve velike pisce, slikare, umjetnike i ponekog političara (spomenimo samo Goebbelsa i Staljina) čiji ljubavni i seksualni život Illies opisuje u Ljubavi u doba mržnje. Rastrgano razdoblje između dva rata – lude dvadesete i psihotične tridesete godine – bilo je doba velikana, epoha talenata. Ljubav u doba mržnje nalikuje na zbirku tračeva, ali sočnih, neodoljivih tračeva – trač nije drugo nego primijenjena fenomenologija – koji svjedoče o snazi ljudske seksualnosti, o toksičnoj muževnosti i hrabrosti ženstva, o tiranskim taštinama, o ljubavnim lažima, o nježnosti ljubavi, ali i njezinoj surovosti, srazu dvaju očaja: onog unutarnjeg, individualnog, i vanjskog, političkog i prijetećeg. Illies dokumentira i tragediju homoseksualaca razdrtih između vlastitih i tuđih predrasuda, slobode i neslobode, epske hrabrosti i opravdanog kukavičluka. Kada se okonča zlatno i razuzdano razdoblje Weimarske Republike i kozmopolitskog Berlina, kada nastupi doba mržnje i neslobode, seksualnost prerasta u individualni bunt, bježi u još uvijek slobodna područja, ili biva ubijena – jer seksualnost je život sâm – u nacističkom logoru. Illiesova Ljubav u doba mržnje priča je o ljudima čiji su stvaralački porivi, a stvaralaštvo je tek emanacija seksualnosti, uspijevali svladati vlastite slabosti, alkohol, drogu, seksualni očaj i, usprkos zastrašujućim okolnostima, ostavili djela bez kojih su nezamislive naša kultura i civilizacija. Pritom su bili i zaljubljeni, ponekad čak i sretno.
- Srećko Jurišić Gajandra Izdavač: Stilus knjiga Klikni za više
- U kasno ljeto 1790. splitski glazbenik i književnik Julije Bajamonti pozvan je u ljetnikovac Sorkočevića nedaleko od Dubrovnika. Umjesto u radosti ladanja biva uvučen u urotnički vrtlog revolucionarnih stremljenja po uzoru na ona francuska. Ubrzo se njegov dubrovački boravak pretvara u noćnu moru nastanjenu isluženim isusovcima, talentiranim zavjerenicama, gnjevnim patuljcima, pokvarenim plemićima, duhom Luke Sorkočevića i serijom drugih pojava koje su sve na čudan način povezane s nestalom Marulićevom raspravom… Gajandra, neodoljivo zabavan primjer povijesnog surealizma pisan u obliku dugog pisma koje Bajamonti piše supruzi Elizabeti, iznimna je satira, romaneskni prvijenac znanstvenika i prevoditelja Srećka Jurišića.
- Henning Mankell Ispod površine Izdavač: Mozaik knjiga Prevela: : Irena Freja Klikni za više
- Ispod površine novi je roman iz kultnog serijala o inspektoru Kurtu Wallanderu autora Hanninga Mankella. U zimu 2008. godine umirovljeni viši mornarički časnik, Håkan von Enke, nestaje tijekom svoje uobičajene šetnje šumom Lilljansskogen. Za Kurta Wallandera ovaj slučaj postaje duboko osoban: von Enke djed je njegove unuke. No kada i von Enkeova supruga Louise netragom nestane, Wallanderova predanost slučaju ne poznaje granice. U novom romanu Manekll nas vodi na putovanje u doba hladnog rata, usred ekstremnih desničarskih organizacija i ubojica iz stare istočne Europe. Detektivu Wallanderu neće trebati dugo da shvati da je naletio na kolosalnu tajnu, možda na nešto puno ozbiljnije od afere Wennerström, najvećeg špijunskog skandala u Švedskoj. Uhvaćen u vrtlogu zamršenosti koja nadilazi zdrav razum, Wallander se nalazi na rubu otkrivanja istina koje potresaju same temelje njegove stvarnosti. I u trenutku kada stvari ne mogu postati mračnije, nešto još zlokobnije iskrsava u njegovu životu…
- Oriana Ramunno Dječak koji je crtao sjene Izdavač: Hena.com Prevela: Hana Klak Ustolin Klikni za više
- Snježni je Božić 1943. U Auschwitzu, u Bloku 10, koji izgleda mračnije nego ikad, židovski dječak Gioele pronalazi tijelo nacističkog liječnika Sigismunda Brauna, bliskog Mengeleova suradnika. Kriminalna policija iz Berlina šalje najboljeg istražitelja, Huga Fishera, da riješi ovu neobjašnjivu smrt. No Hugo ima i vlastitu tajnu – boluje od degenerativne bolesti i ovisan je o morfiju. Jedini način da uspije u karijeri i preživi jest da pruži podršku Reichu i sakrije svoje stanje. U zloglasnu se logoru Hugo suočava ne samo s kompleksnim ubojstvom i mnoštvom intriga, već i s istinom o Konačnom rješenju. Na tom mjestu smrti i užasa on će u ključnom trenutku biti pred izazovom – čiji život spasiti… Oriana Ramunno inspiraciju za Dječaka koji je crtao sjene pronašla je u prošlosti vlastite obitelji. Riječ je o uzbudljivoj priči s mračnim zapletima i živopisnim likovima, smještenima u koncentracijski logor tijekom božićnog tjedna 1943. Priču nosi nezaboravni detektiv Hugo Fisher, koji je istodobno fizički nesavršen i potpuno fascinantan, stoga ne čudi što se uspjeh ovog povijesnog trilera prelio i preko granica Italije.
- Vlado Rajić Kako sam ubio vlastitog ubojicu Izdavač: Beletra Klikni za više
- Prolog s monologom iz onostranog upućuje da „Kako sam ubio svog ubojicu“ nije običan krimić. U stvarnom svijetu započinje istraga ubojstva muškarca čije je tijelo pronađeno neprepoznatljivo, osakaćeno, izvađenih organa, dok je lice uništeno u plamenu. Okrutno ubojstvo zaintrigiralo je inspektora Kosa toliko da je u istragu uključio mladu patologinju koja ima mučan osjećaj da joj je tijelo poznato. Sve upućuje na krijumčarenje ljudskih organa, a kako se zatvara krug oko krivca, sve je više i žrtava, što si inspektor Kos ne može oprostiti. Još strastvenije posvećuje se istrazi, pri čemu čini grešku koju koristi ubojica i trećim ubojstvom još jednom izmiče pravdi. Kad se čini da je na sigurnom, događa se neobjašnjivo…
- Vlado Rajić jedan je od istinski talentiranih pisaca kojima je pisanje životni izbor. Prvu vijest, za Vjesnik, Rajić je napisao kao 15-godišnjak u Požegi, kada je rijeka Orljava poplavila Zvečevo. Nakon završenog Pravnog fakulteta zaposlio se kao novinar i profesionalno pisao za Vjesnik sve dok list nije ugašen 2012. godine, da bi nakon novinarske karijere postao književnik i započeo pisati romane za mlade. Osvojio je nagradu Anto Gardaš 2013. godine za roman „Ljetovanje s čovjekom koji nije moj tata“ i nagradu Grigor Vitez 2018. godine za roman „Mačak s četvrtog kata“.
- Triler „Kako sam ubio svog ubojicu“ izazov je u kojem Vlado Rajić povezuje svoj pravničko zvanje i novinarsko zanimanje. Pripremajući se za pisanje romana o krijumčarenju organa, proveo je temeljito istraživanje, tako da su svi protokoli obdukcije, anatomski detalji i opisi dvorana odjela za patologiju autentični. Rajić se u romanu dokazuje kao spisateljski zanatlija koji se ne boji književnih izazova. Izražava s lakoćom i u romanu postiže atmosferu neizvjesnosti i straha koja pažnju čitatelja održava od početka do kraja. Roman je pisan u tri dijela, a svaki od njih priča po jedan od likova. U kriminalističku fabulu utkani su elementi magijskog realizma osvetom prve žrtve koju upoznajemo u početnom monologu, dok u trenutku smrti svake od žrtava njihova percepcija kroz ispovijest u prvom licu također prelazi preko ruba stvarnosti.
- Benjamín Labatut Manijak Izdavač: Vuković & Runjić Preveo: Dinko Telećan Klikni za više
- Nakon svjetski proslavljene knjige Kada više ne razumijemo svijet novi roman Benjamína Labatuta pripovijeda o transformacijama znanosti u eri sve moćnijih i samostalnijih računala – (ne)vremenu strmog uspona digitalne tehnologije i umjetne inteligencije – te nastavlja interes čileanskog autora za ambivalencije briljantnih umova i izuma koji naglo pomiču i izmiču svijet. Manijak je konstruiran kao triptih u čijem je središtu pripovijest o Johnu von Neumannu, briljantnom znanstveniku mađarskog porijekla čije se djelovanje razračvalo u područja kvantne fizike i teorije igre, funkcionalne analize u matematici i nuklearnog naoružanja. Pripovijedajući o kontekstu u kojem je ovaj genij stasao, prateći njegov rad, namjere i prirodne nastavke Neumannovih teza i otkrića, Labatut nas suočava s licem i naličjem ljudskih ambicija te postavlja osovinska pitanja naših bića i naših budućnosti. Stamena proza temeljena na iznimnoj erudiciji, iskričavoj znatiželji i jasnom osjećaju hitnosti pojedinih tema, Manijak cementira poziciju Benjamína Labatuta kao jednog od najzanimljivijih pisaca današnjice.
- Maggie Shipstead Puni krug Izdavač: Znanje Prevela: Mirjana Valent Klikni za više
- Nezaboravna priča o ludo odvažnoj pilotkinji koja je odlučila isplanirati rutu svojega života, bez obzira na cijenu. Marian Graves bila je neustrašiva cijeli svoj život, od divljeg djetinjstva u planinama Montane do odvažnih ratnih misija u Spitfireu. Godine 1950. otputila se u svoju posljednju pustolovinu, Puni krug - let oko svijeta. Nitko je nikad više nije vidio. Pola stoljeća kasnije, Hadley Baxter, holivudska glumica koju prate skandali i koja je u padu aviona izgubila roditelje, dobiva ulogu Marian Graves u filmu koji se bavi njezinim nestankom. Uživljava se u lik i, usporedo s Marianinom pričom, sudaraju se sudbine dviju žena - i njihova glad za slobodom u krajnje različitim predjelima i vremenima.
- Marko Stričević Tito u Rusiji Izdavač: V.B.Z. Klikni za više
- I upućeniji čitatelj i za historiografiju tek ovlaš zainteresirani namjernik pretpostavit će da je o biografiji Josipa Broza Tita – metalskog radnika, ratnog i revolucionarnog vođe, maršala, bonvivana, doživotnog predsjednika SFRJ i svjetske političke činjenice – dosad rečeno i napisano baš sve. Čitave biblioteke knjiga najrazličitijih profila, od akademske historiografije, preko režimske hagiografije i amaterske memoaristike do opsežnih biografija objavljene su o njegovu liku i djelu. Jedan period, ipak, ostao je gotovo posve nepoznat. S tom se slijepom pjegom – a riječ je o čitavih pet, po mnogočemu ključnih godina za biografiju budućeg revolucionara – u ovoj pionirskoj, intrigantnoj i uzbudljivoj knjizi impresivnoga zamaha u koštac uhvatio vanjskopolitički novinar Marko Stričević. U dinamičnoj, žanrovski hibridnoj kombinaciji minuciozno dokumentirane istraživačke historiografije, sinteze s elementima historije mentaliteta i povijesti ideja, reportaže i stilski rafiniranoga putopisa, Stričević u stopu prati Broza od njegova pada u zarobljeništvo u uniformi austrijskog domobrana 1915. godine, do povratka u zemlju, krajem listopada 1920. O tom razdoblju znali smo do sada iznimno malo, uglavnom na temelju usmenih prisjećanja samoga Broza. A riječ je o romanesknom, epskom vremenu kada Rusijom haraju revolucija i građanski rat, koji teško bolesnog ranjenika viju sve do sibirskih šumostepa, od izbjegličkih logora do sela nomadskih Kazaha. Od Bukovine, preko Svijažska na Volgi do Okna, Alatira, Kungura, Mihajlovke, Kojčubaja i Omska, u atmosferi koja podsjeća na onu Prattova Corta Maltesea u Sibiru, u doba njegova prvog i izravnog susreta s revolucijom, boljševizmom i partizanskim ratovanjem ispisivat će se životopis čovjeka koji će promijeniti našu povijest. Ova nezaobilazna knjiga mogla bi se također zvati i: Rođenje Tita.
- Julijana Adamović Divlje guske Izdavač: Fraktura Klikni za više
- U romanu Divlje guske Julijane Adamović ništa nije onako kako se na prvi i drugi pogled čini. Očevi i majke nisu samo brižni roditelji koji podižu svoju djecu, djedovi i bake nisu samo toplo krilo u kojem se unučice gnijezde uz biblijske priče, guske nisu tek pernate predstavnice idiličnog seoskog ambijenta, a ni djevojčice koje nose priču nisu baš najtočnija, očekivana verzija sebe. Rekvizitarij ovog djetinjstva uključuje mnoge stvari, bića i pojave kojih bi svako djetinjstvo trebalo biti pošteđeno:
- i neshvatljive smrti, i kradljivce tranzistora, i pse i ptice koji ginu greškom, i inozemstva u susjedstvu, i zabranjene školske torbe, i zabranjene osjećaje, i mržnju koja prepolovljuje sela, kuće, obitelji, ljude i postelje. Julijana Adamović začudnim je jezikom i autentičnim tonom ispisala dirljiv, moćan i potresan roman o jednom odrastanju koje je moglo izgledati sasvim drugačije – da su se jedni malo više, a drugi malo manje voljeli, da su neke prostorije bile otključane, a druge pod ključem, da su jedni malo više govorili, a drugi šutjeli, da su neki preživjeli, a drugi umrli na vrijeme, i da je barem pola svega bilo onako kako je trebalo biti. Ali nije. U tome su i tuga i moć romana Divlje guske, koji dira tamo duboko, kamo se njegova autorica hrabro usudila posegnuti.
- Jonny Thomson Minifilozofija Izdavač: Hena.com Preveo: Matija Pospiš Klikni za više
- Minifilozofija autora Jonnyja Thomsona zaista je mala knjiga prepuna velikih ideja. Riječ je o originalnu, uzbudljivu putovanju kroz 2500 godina filozofije, koje istražuje ključna životna pitanja kroz prizmu misli najvećih umova. Ono što je u filozofiji u pravilu odbojno i nepristupačno, Thomson je učinio praktičnim, razumljivim i – zabavnim. Jednako nam tako ukazuje kako su i koliko drevni filozofski koncepti relevantni i u današnjem svijetu. Knjiga obuhvaća širok spektar tema, od Sun Tzuove strategije do Freudovih analiza, istražujući misli filozofa poput Sokrata, Platona, Aristotela, ali i suvremenih mislilaca kao što su Chomsky, Arendt, Harari i mnogi drugi. Filozofija više neće biti bauk! Dapače, ova zbirka minimeditacija ne samo da proširuje razumijevanje čitatelja, već ih i potiče na duboko promišljanje prirode života i ljudskog postojanja.
- Taylor Jenkins Reid Povratak Carrie Soto Izdavač: Vorto Palabra Prevela: Leira Harabalja Klikni za više
- Carrie Soto najbolja je tenisačica svih vremena. Srušila je sve rekorde i osvojila dvadeset Slam turnira, postavivši nove standarde u ženskom tenisu. Žrtvovala je gotovo sve kako bi postala najbolja, s ocem kao trenerom. Ali šest godina nakon umirovljenja, Carrie sjedi na tribinama US Opena 1994. i gleda kako mlada britanska igračica Nicki Chan oduzima njezin rekord. S trideset i sedam godina, Carrie donosi monumentalnu odluku vraćanja tenisu kako bi pokušala vratiti svoj rekord – učinit će to iako je sportski mediji nikada nisu favorizirali, iako njezino tijelo više nije brzo i okretno kao nekad, iako mora progutati ponos kako bi trenirala s muškarcem koji se okrutno poigrao njezinim srcem. Unatoč svemu, Carrie Soto se vraća, za jednu epsku posljednju sezonu. Ovo je priča o cijeni i teretu slave i jednoj neumornoj heroini koja će vam prirasti srcu. Nitko ne stvara ženske likove tako dobro kao Taylor Jenkins Reid. Carrie Soto još jednom potvrđuje spisateljsko umijeće ove proslavljene i omiljene autorice.
- Vincenzo Latronico Savršenstva Izdavač: Fraktura Prevela: Antonija Radić Klikni za više
- Kada Tom i Anna, strasno zaljubljeni milenijalci, shvate da ih rodni grad sputava, odluče se odseliti u mitski Berlin. Digitalni su nomadi, nemaju radno vrijeme ni redovita primanja, pa mogu živjeti gdje god požele. U svojim dvadesetima, u velegradu koji nikad ne spava, slobodni su i posvećeni sebi: uživaju u seks-partijima, izložbama, koncertima, drogama, izlascima. Život bez društvenih mreža ne mogu ni zamisliti. Kada 2016. započne izbjeglička kriza, mobiliziraju se kako bi pomogli – to je njihov susret s velikim povijesnim događajem. Volontiraju gotovo svakodnevno, ali uskoro postaju svjesni da je njihova uloga neznatna. Padaju u apatiju, nađu se u kolotečini i jedno drugo više ne primjećuju. Većina prijatelja vratila se u rodne gradove, prihvatila stalne poslove, osnovala obitelji. Čeka li i njih takav scenarij? Je li moguće spasiti ljubavni odnos u vremenu kada je lajk bitniji nego emocija?
- Johanna Frid Haraldova mama Izdavač: Oceanmore Prevela: Željka Černok Klikni za više
- U zračnoj luci na samom sjeveru Švedske odvija se pravi generacijski rat: dvije žene čekaju Haralda, zgodnog, duhovitog i brižnog muškarca. Harald bi „da je pas bio zlatni retriver“, svaka bi ga žena voljela imati uza sebe, a sada se vraća iz klinike za odvikavanje. Koja će ga od dviju žena odvesti kući iz zračne luke? Haraldova mama ili Claudia, njegova partnerica, pomalo mrzovoljna doktorandica koju u pisanju doktorata ometaju Haraldovi sve veći problemi pa se osjeća kao u klopci. Dok se klupko događaja razmotava i Claudia uviđa da je dominantna majka zapravo treći član njihove veze, ona će polako otpuštati sve kočnice uljudnosti u odnosu svekrve i snahe, a Haraldova mama itekako će znati začiniti ovaj sraz dviju najvažnijih žena u Haraldovu životu.
- S puno otrovnog humora i domišljatih dijaloga, Johanni Frid pošlo je za rukom prodrijeti u srž jednog od najsloženijih ljudskih odnosa na kojemu su se nasukale mnoge veze i brakovi.
- Ann Leckie U službi milosti Izdavač: Vorto Palabra Preveo: Neven Dužanec Klikni za više
- Carstvo Radcha proširilo se galaksijom. Sada mu, međutim, prijeti krvavi građanski rat koji bi ga mogao zauvijek uništiti. Gospodarica Anaander Mianaai podijelila se na više neprijateljskih frakcija koje su u međusobnom sukobu oko bitno različitih vizija budućnosti carstva. Samo Breq, vojnikinja koja je nekoć bila ratni brod, može zaustaviti rat – ali ona je zapela na udaljenoj svemirskoj postaji Athoek. Čini se da je pad carstva neizbježan. Breq će poduzeti sve kako bi pomogla očuvati teško uspostavljeni mir, boreći se s političkim intrigama, tajnama i izazovima, sve pod budnim okom umjetne inteligencije za koju nije sasvim jasno tko njome upravlja. Mogla bi pobjeći sa svojim brodom i posadom, ali time bi sve građanke na postaji Athoek izložila smrtnoj opasnosti. Zato smišlja očajnički plan. Izgledi nisu dobri, ali nju to nikad ranije nije spriječilo da djeluje… "U službi milosti" treći je i završni nastavak spektakularne Sage o svemiru Radcha. Ann Leckie, prva je autorica u povijesti koja je iste godine dobila nagrade Arthur C. Clarke, Nebula i Hugo za najbolji roman i to za prvi nastavak ove trilogije.
Knjige za klince
- Kate Bošković Mama je uvijek tu Izdavač: TAG Klikni za više
- Ponekad i malima i velikima treba podsjetnik na onu najsnažniju ljubav - ljubav majke prema djetetu. Majčinoj ljubavi ništa ne može stati na put, čak niti smrt jer majka ostaje zauvijek tu. Slikovnica "Mama je uvijek tu" dobrodošao je dar i za djecu i za odrasle jer služi kao podsjetnik na neprolaznost majčine ljubavi. Nježna i emotivna slikovnica probudit će osjećaje i natjerati vas da snažnije zagrlite svoju djecu, zahvalite svojim majkama koje su i dalje uz vas i prisjetite se onih koje vas sada gledaju s nekog drugog mjesta.
- Suzanne Lang Mrzovoljni majmunčić na prespavancu Izdavač: Znanje Prevela: Marija Perica Klikni za više
- Jesi li ikad ostao budan do kasno u noć? Maleni Maks sigurno je. I sad ide na prespavanac gdje uz igre i zabavu planira ostati BUDAN CIJELU NOĆ! No jedan po jedan, svi ostali zaspu, dok je on odlučan ostati budan. Koliko će izdržati? Omiljeni mrzovoljni majmunčić vraća se u ovoj zabavnoj priči za laku noć! Kako se nositi s frustracijom kad ne možeš dobiti ono što želiš?
- Emma Adbåge Graba Izdavač: Petrine knjige Preveo: Edin Badić Klikni za više
- Graba se nalazi iza školske dvorane. Netko je odande davno iskopao gomilu šljunka, a sada u Grabi rastu žbunje i korijenje i u njoj se možemo igrati. Koliko god dugo želimo i čega god poželimo. Grabu vole svi – osim odraslih. Oni je mrze!
Bonus
Inače ovaj post na Redditu završavam s knjigama koje su izašle, ne stavljam cijeli newsletter u kojem još ima i par recenzija i intervjua. Ipak, evo jednog intervjua kao mali bonus:Edo Popović : O muškarcu kao autoritetu u kući blebeću uglavnom slabići, oni kojima su batine jedini način da uspostave autoritet
Nakon što mu je zbirka priča "Ponoćni Boogie" 1987. postala kultna knjiga jedne generacije, Edo Popović kritiku i publiku nastavio je oduševljavati svakim sljedećim djelom, bilo romanom, novelom ili dnevničko-autobiografskom prozom. "Poglavnikov pudl", "San žutih zmija", "Mjesečev meridijan", "Igrači", "Priručnik za hodače"..., svi ovi naslovi čitaju se u dahu, a takav mu je i novi krimić "Hrvatski pasijans" koji je nedavno objavila izdavačka kuća OceanMore.
Cijeli intervju je ovdje
-------------------------------------------------------------
Ovo je ulomak iz Moljca. Ako želite ove novosti o knjigama, ali i još par stvari koje nisu čiste vijesti (par recenzija, pokoji intervju i ponekad neki ulomak iz knjige) primati u inbox, da vam ne promakne na Redditu, možete se pretplatiti na newsletter. Ali nema nikakve obaveze, ove vijesti će biti postane svaki četvrtak prijepodne na Reddit, dokle god me tolerirate :D
Ovo je ulomak iz Moljca. Ako želite ove novosti o knjigama, ali i još par stvari koje nisu čiste vijesti (par recenzija, pokoji intervju i ponekad neki ulomak iz knjige) primati u inbox, da vam ne promakne na Redditu, možete se pretplatiti na newsletter. Ali nema nikakve obaveze, ove vijesti će biti postane svaki četvrtak prijepodne na Reddit, dokle god me tolerirate :D
2024.05.09 07:18 FoodForMyBumhole Gde izvesti devojku u Novom Sadu?
Živim u okolini Novog Sada od kada sam rođen i poznajem grad vrlo dobro, međutim, kako sam student i nisam pri parama, prijalo bi mi da saznam low budget mesta po gradu koja su prijatna. Niche mi nije važan, dobar primer za mesto koje mi se sviđa su Ferdinand knedle, ali isto tako oboje volimo kad izađemo da igramo nešto i tako.
submitted by FoodForMyBumhole to AskSerbia [link] [comments]
2024.05.08 23:21 Ok-Impress-2222 Detaljna infrastrukturna obnova cjelokupnog Zagreba. (Nastavak na jedan prethodni post.)
Dakle, nedavno sam na ovaj subreddit objavio ovaj post, i u najmanju ruku, žestoko je krivo protumačen.
U suštini, neki su to protumačili kao da je to jedini uistinu bitan problem glede prometa u Zagrebu, te da bi moj prijedlog rješenja jednostavno riješio sve.
Očigledno, to nije tako.
To je tek jedan od mirijade prijedloga za poboljšanje prometa u Zagrebu koji mi se vrte u glavi.
Pa biste vjerojatno htjeli čuti sva ta moja rješenja. Ako ništa drugo, da dobijete takav-kakav kontekst.
PA KRENIMO.
(Da, svjestan sam da bi za sve što ću navesti bila potrebna hrpetina i hrpetina parâ. Ipak je to samo prijedlog. I da, ovo će biti malo poduže. I da, svjestan sam da bi se na ovaj način dosta toga moralo i porušiti. No, ta bi žrtva, nažalost, morala biti počinjena.)
I. MOSTOVI:
Možda bi najjednostavnije bilo krenuti od mostova. Točnije nedostatka istih.
Moj prijedlog:
Ovo je to što je izazvalo kontroverzu u onom postu.
Htjeli vi to priznati ili ne, od željezničke pruge - točnije, njene pozicije u jednom dijelu Zagreba - ima više štete nego koristi.
Zbog nje je Miramarska napravljena onako kako je napravljena, zbog čega pri svakoj kiši ona postane bazen.
Oni što s bilo kojeg dijela Borongajske ceste žele izaći na Branimirovu, mogu se jebati.
Ima još problema s time, ali samo ovo navesti trebalo bi biti dovoljno.
Moj prijedlog je ovakav (bear with me):
III. TRAMVAJSKA PRUGA:
Ovoga isto ima puno. Sjetite se prethodnih točaka.
I pri izgradnji svega toga, treba na umu imati još nešto, za što bismo trebali povjerovati da je tlo ispod Zagreba preveć nestabilno i te spike, ali malo mi te izlike zvuče neuvjerljivo.
IV. METRO:
Četiri linije (barem):
DAKLE, OVO JE MOJA CJELOKUPNA IDEJA ZA RJEŠENJE HRPETINE INFRASTRUKTURNIH I PROMETNIH PROBLEMA U ZAGREBU, ČEGA JE ONO ŠTO SAM NAVEO U ONOM PRETHODNOM POSTU BIO SAMO JEDAN SITNI DJELIĆ.
Mišljenja?
submitted by Ok-Impress-2222 to zagreb [link] [comments]
U suštini, neki su to protumačili kao da je to jedini uistinu bitan problem glede prometa u Zagrebu, te da bi moj prijedlog rješenja jednostavno riješio sve.
Očigledno, to nije tako.
To je tek jedan od mirijade prijedloga za poboljšanje prometa u Zagrebu koji mi se vrte u glavi.
Pa biste vjerojatno htjeli čuti sva ta moja rješenja. Ako ništa drugo, da dobijete takav-kakav kontekst.
PA KRENIMO.
(Da, svjestan sam da bi za sve što ću navesti bila potrebna hrpetina i hrpetina parâ. Ipak je to samo prijedlog. I da, ovo će biti malo poduže. I da, svjestan sam da bi se na ovaj način dosta toga moralo i porušiti. No, ta bi žrtva, nažalost, morala biti počinjena.)
I. MOSTOVI:
Možda bi najjednostavnije bilo krenuti od mostova. Točnije nedostatka istih.
Moj prijedlog:
- Naravno, obnoviti dosadašnje mostove.
- Po jedan novi most sa svake strane Jarunskog jezera. Jedan most išao bi s jedne strane na križanje Jadranske avenije i Vice Vukova, a s druge strane na križanje Jarunske i Haberleove. Drugi most išao bi s jedne strane na jedan dio Jadranske avenije blizu čvora Lučko, a s druge strane na Petrovaradinsku.
- Bundek most. S jedne strane išao bi na Ulicu SR Njemačke, a s druge strane na križanje Trnjanskog nasipa i Ruždjakove.
- Još jedan most, istočno od Mosta mladosti. S jedne strane išao bi do okretišta Zapruđe, a s druge strane do okretišta Savišće.
Ovo je to što je izazvalo kontroverzu u onom postu.
Htjeli vi to priznati ili ne, od željezničke pruge - točnije, njene pozicije u jednom dijelu Zagreba - ima više štete nego koristi.
Zbog nje je Miramarska napravljena onako kako je napravljena, zbog čega pri svakoj kiši ona postane bazen.
Oni što s bilo kojeg dijela Borongajske ceste žele izaći na Branimirovu, mogu se jebati.
Ima još problema s time, ali samo ovo navesti trebalo bi biti dovoljno.
Moj prijedlog je ovakav (bear with me):
- Dio željezničke pruge do Podsuseda na zapadu, do Čulineca na istoku, te do Lučkoga na jugu - ide pa-pa. Umjesto te pruge, sagradila bi se nova pruga s vanjske strane obilaznice, koja bi se nastavila na ostale dijelove pruge. (Sesvete i Ranžirni kolodvor i sve pruge što vode do industrijske zone, ne brinite, ostali bi.)
- Na onim dijelovima tih pruga barem sjeverno od Save - dakle, blizu Ilice/Aleje Bologne, kod Branimirove, i kod Savske ceste - sagradile bi se nove ceste. To bi omogućilo da na ovim dosadašnjim cestama napravimo stvari o kojima ću pričati malo kasnije.
- Dovršiti Vukovarsku (istočno od Donjih Svetica) i Gospićku s druge strane tramvajske pruge (a ne samo s jedne).
- Produljiti Gospićku prema sjeveru, barem do Branimirove (što bi s ovime maločas bilo moguće).
- Produljiti Mandlovu prema jugu, skroz do Kozari boka. Ne, kampus ne bi bio problem, jer kampus bi, u sklopu cijelog ovog projekta, bio premješten na prostor između onih dvaju novih mostova kod Jadranske avenije. Uz to bi, naravno, valjalo konačno srediti i Sveučilišnu bolnicu.
- Produljiti Vukovarsku prema istoku, barem do te nove produljene Mandlove. (Bio je navodno plan to produljiti i do Sesveta, no to ipak ne smatram najsretnijim rješenjem.)
- Produljiti Kranjčevićevu prema zapadu, do Ulice Ivane Brlić-Mažuranić (da, da, kroz cijeli taj zapadni dio grada).
- Produljiti Baštijanovu prema zapadu, do Šoljanove (također kroz taj zapadni dio).
- Proširiti ulicu Oranice.
- Proširiti Većeslava Holjevca (onaj dio južno od Avenue Malla), te je produljiti prema jugu tako da se nastavlja na dio ceste nakon čvora Buzin. (A ne da se sve to stopi u jedno križanje.)
- Produljiti Vatikansku prema zapadu, i to tako da se nastavi na onaj dio "pruge" koji je skretanje iz smjera VG u smjer Karlovac. (To, dakle, podrazumijeva da bi i taj dio željezničke pruge zamijenila cesta.) I to se taman spoji na Remetinečku.
- Produljiti ulicu HBZ prema sjeveru - do Branimirove. To bi sada konačno bilo moguće, jer tamo više ne bi smetala željeznička pruga.
- Što se tiče produljenja Branimirove prema zapadu - dakle, nakon Glavnoga kolodvora - to bi se također nastavilo na mjesto željezničke pruge. I tako sve do Save. Točnije, do križanja Selske i Jadranskog mosta. Tamo bi se ta cesta spojila.
- Spojiti Lučićevu i XIII. Vrbik kako spada.
- Produljiti Prisavlje do Trnjanskog nasipa, te tu cestu proširiti.
- Onaj dio stare ceste kod Slavonske avenije kod željezničke pruge (istočno od Zelene tržnice), iz nekog razloga napravljen je zavoj baš ispod pruge. Srediti to prema naprijed kako spada.
- Srediti pločnik na Ljubljanskoj aveniji kod Jankomira. (Na jednom dijelu uopće ga i nema.)
- Napraviti novu cestu od križanja Branimirove i Svetica do Vukovarske, putem one pruge kojom su dostavljani niskopodni tramvaji (a koja je u međuvrmenu demolirana).
III. TRAMVAJSKA PRUGA:
Ovoga isto ima puno. Sjetite se prethodnih točaka.
- Prvo, prije svega, spojiti ono nikad dovršeno skretanje iz Selske na Jadranski most.
- Postavljanje ceste na mjesto željezničke pruge na zapadu usmjerilo bi veliku većinu (cestovnog) prometa na tu novu cestu, što bi omogućilo produljenje tramvajske pruge skroz do Podsuseda.
- Pruga Branimirovom od Držićeve do okretišta Borongaj.
- Pruga Heinzelovom od Kvatrića do Petruševca. (Navodno je plan skroz do aerodroma, no ni to ne smatram toliko dobrom idejom.)
- (Također, da, to bi, nažalost, zahtjevalo još jednu rekonstrukciju Kvatrića.)
- Vjerojatno očekujete da kažem pruga uz Jadransku aveniju. Ne. Radije bih - da, dobro ćete pročitati - proširio Remetinečku i Karlovačku tako da u sredini bude pruga. To je dio zapadnog Novog Zagreba u kojem ljudi zapravo žive. Tramvajska pruga na toj lokaciji bila bi im puno pristupačnija nego na Jadranskoj aveniji. Da, najozbiljniji sam.
- Pruga Sarajevskom od okretišta Zapruđe do križanja s Jakuševečkom.
- Na to, pruga Vatikanskom, od Sarajevske pa preko te nove ceste umjesto željezničke pruge, pa se i tramvajska pruga spoji na onu na Remetinečkoj.
- Pruge na ona dva nova mosta kod Jadranske avenije. Te pruge bi se spojile na onu na Horvaćanskoj, te onu na Remetinečkoj/Karlovačkoj.
- Pruga kroz Fallerovo, od Črnomerca, duž potoka Črnomerec, do Horvaćanske.
- Pruga produljenom Vukovarskom.
- Pruga produljenom Mandlovom.
- Pruga onim zapadnim dijelom Vukovarske, od Savske do Trešnjevačkog placa.
- Pruga kroz ulicu Oranice, od Ilice do Horvaćanske. (Time bismo ujedno spojili ove nove pruge na zapadu.)
- Pruga produljenom ulicom Prisavlje i Trnjanskim nasipom, od Savske do Držićeve.
- Pruga kroz Gojka Šuška i Štefanovec, skroz do Markuševca.
- Pruga kroz Većeslava Holjevca, od Avenue Malla do Buzina. Valjda bi se to nekako dalo produljiti i do te na Sarajevskoj.
I pri izgradnji svega toga, treba na umu imati još nešto, za što bismo trebali povjerovati da je tlo ispod Zagreba preveć nestabilno i te spike, ali malo mi te izlike zvuče neuvjerljivo.
IV. METRO:
Četiri linije (barem):
- Jedna od Zaprešića, preko Ilice, Trga, Maksimirske, Avenije Dubrava, do Dugog Sela.
- Jedna od Samobora, preko Jankomira, Ljubljanske/Zagrebačke/Slavonske, do Ikee.
- Jedna od Žičare, preko Medveščaka, Trga, Avenue Malla, do aerodroma/Velike Gorice.
- I jedna od Lučkog (ili čak i malo dalje), preko Jadranske, Savske, današnjeg Glavnog kolodvora, Branimirove, također do Dugog Sela.
DAKLE, OVO JE MOJA CJELOKUPNA IDEJA ZA RJEŠENJE HRPETINE INFRASTRUKTURNIH I PROMETNIH PROBLEMA U ZAGREBU, ČEGA JE ONO ŠTO SAM NAVEO U ONOM PRETHODNOM POSTU BIO SAMO JEDAN SITNI DJELIĆ.
Mišljenja?