2012.04.09 18:08 fairyxxx TrollYChromosome - A subreddit for guys, beer is in the fridge
2008.12.04 19:35 Anime Music Videos
2012.03.25 17:48 Qasaur 2builders2tools
2024.05.15 00:48 Exotic_Loquat1033 UNIKBET: Situs Bandar Casino Slot Deposit Bank Doku Online 24 Jam
UNIKBET: Situs Bandar Casino Slot Deposit Bank Doku Online 24 Jam submitted by Exotic_Loquat1033 to u/Exotic_Loquat1033 [link] [comments] Unikbet adalah Situs Terbaik untuk Akun Casino Slot Deposit Bank Doku . Kami menyediakan Daftar Casino Slot Pakai Bank Doku dan Anda dapat bermain taruhan slot online deposit bank Doku setiap hari. Banyak game slot Gacor yang dapat diakses secara online dalam waktu 24 jam penuh, dengan jackpot maxwin terbanyak yang memungkinkan Anda untuk melakukan deposit bank Doku tanpa potongan di Bandar login Unikbet. 10 Daftar Info RTP Slot Gacor JDB Bank Bank Doku Online 24 Jam Di Unikbet, Anda akan menemukan berbagai tautan ke login situs Casino Slot Bank dan Bank Doku yang sangat lengkap. Pastinya jaminan aman sepenuhnya, karena Unikbet adalah informasi Rtp Casino Slot yang tersedia dan menerima deposit melalui bank Doku berlisensi internasional. Daftar Casino Slot Bank Doku yang kredibel termasuk:
5 Daftar Taruhan Casino Slot Pakai Bank Doku Online 24 Jam Mudah Menang Hari Ini
Penyediaan Bonus Casino Slot Deposit Bank Doku Online 24 Jam Terbesar Unikbet Unikbet adalah link akun Casino Slot Depo bank Doku online resmi di Indonesia yang menyediakan banyak bonus besar untuk pemain aktif. Salah satu bonus Casino Slot deposit bank Doku terbesar adalah: » 100% Slot Gacor deposit Bank Doku » Up to 1% Rollingan Slot Online Deposit Bank Doku » 0.1% Referral Slot Online Deposit Bank Doku Seumur Hidup » Saldo Gratis Hingga 10Juta Setiap Bulan Kontak & Link Slot Online Bank Doku Online 24 Jam Resmi Unikbet: Whatsapp : +62 813-7044-7146 Telegram : +62 813-7044-7146 Link Resmi : unikbet.link / masuk |
2024.05.15 00:44 justagirlin What storylines do you wish they explored this season (instead of beating Scandoval to death)
2024.05.15 00:39 Elbadrrealestate11 إكتشف مول موراي التجمع الخامس Mall Moray New Cairo
2024.05.15 00:34 Vukobasa Prof. dr. Vojislav P. Nikčević: Crnogorski jezik (1.dio)
Prof. dr. Vojislav P. Nikčević CRNOGORSKI JEZIK submitted by Vukobasa to Crnogorstvo [link] [comments] I. OSNOVNE STRUKTURNE OSOBINE CRNOGORSKOG JEZIKA \* Crnogorski jezik je nastao u istorijskome razvoju crnogorskoga naroda. Njime taj narod izražava samog sebe i to mu je jedan od najvažnijih (ako ne i najznačajniji) znak etničkoga, nacionalnoga i kulturnog identiteta. Jezik o kojemu je riječ ima posebnu istoriju, identičnu pov- jesnici Crnogoraca, i jasno prepoznatljive brojne strukturne odlike. Kao takva, nastaje još od IX vijeka. Jezik crnogorskog naroda je postao iz praslovenskoga, pa je po tome slovenski, a među slovenskijem jezicima ima mjesto u južnoslovenskoj skupini, i to u njezinoj zapadnoj podgrupi. Crnogorski govori organski pripadaju istome genetički određenome sistemu kojemu i govori Srba, Hrvata i Muslimana. Crnogorci su s tijem narodima entički i jezički posebno bliski zbog sličnijeh uslova u kojima su se formirali i mnogostrukih istorijskih veza. Crnogorski govori su tzv. štokavski ijekavskog izgovora, s različitijem izmiješanim tipovima i varijetetima u okviru dominirajućega četvoroakcentskog sistema na njihovome cijelom prostoru. Za crnogorski jezik uključujući i naglaske, karakteristično je upravo supostojanje samo sitnih razlika u mikrostruk- turama iznijansiranih govora. U Crnogoraca se vremenom razvio i opšti, naddijalekatski tip jezika (koiné). U tom tipu znatno prevladavaju i dominiraju zajedničke osobine crnogorskijeh govora i razlikuju se tri osnovna sloja jezičkh elemenata. U prvi sloj ulaze elementi južnoslovenskog i praslovenskog porijekla, zajednički Crnogorcima, Hrvatima, Muslimanima i Srbima. Drugi sloj obuhvata elemente koji u Crnoj Gori pošeduju kolektivnu govornu, odnosno interdijalektalnu upotrebnu vrijednost. Nas- tali su kao izraz posebnijeh društvenih odnosa i dobili takav rang na temelju specifičnih povijes- nih uslova koji su stvorili crnogorski narod i crnogorsku naciju. Treći sloj jezičkih elemenata u tome naddijalekatskome jezičkom tipu sačinjavaju crnogorski dijalektizmi kojima su u inter- dijalektalnome tipu jezika Crnogoraca predstavljeni razjedinjavajući faktori što se javljaju u ok- viru različitih plemena kao upravno-administrativnijeh jedinica, konfesionalnih zajednica i prirodnijeh uslova. Naddijalekatski elementi i dijalektalne posebnosti u jeziku crnogorskoga naroda čine izražajnu cjelinu, istorijski čvrsto sraslu, nedjeljivu. Iako crnogorski govori pripadaju šire rasprostranjenijem štokavskim ijekavskim govorima kao lingvističkome sistemu koji se prostire izvan granica SR Crne Gore, oni kao naddijalekatska klasifikaciona jedinica zaista posjeduju obilje specifičnosti lekstičke, fonološke, morfološke, sin- taksičke, prozodijske naravi koje definišu njihov identitet, jasno prepoznatljivi narondi i nacionalni individualitet. Riječ je, u prvom redu, o pojavnim oblicima iz drugoga sloja, nastalom potiskivanjem i uklanjanjem razlika među njima, o faktima koja su i u tradicionalnoj lingvistici i filologiji poimana kao crnogorizmi. To su mahom opšte ili pretežno rasprostranjenje strukture što arealom prostiranja i jako izraženom frekvencijom upotrebe više od drugih osobina markiraju crnogorski jezik. Drugim riječima, crnogorski govori, gledano lingvistički, tipološki, stupaju u međusobne odnose preko interdijalekta, sačinjenog od veoma sličnih, u najvećem broju crta podudarnijeh narodnih govora, koje autori (npr. Milan Rešetar, Danilo Vušović, Radoje Radojević i dr.) često čak tretiraju jednim, crnogorskim govorom ili dijalektom, shvaćenim u značenju jezika. U stvari, oni čine opšti, naddijalekatski, najvećim dijelom pojavnih oblika odgovarajući nacionalni tip jezika, čije veliko jedinstvo izražava više od hiljadu godina izgrađivanu etničku strukturu i homogenost, ukratko - veliku sjedinjenost crnogorskoga naroda. Zato je svojevremeno R. Simeon napisao da je "crnogorski jezik nacionalni jezik Crnogoraca". U tome tipu izvjesne mjesne govorne nijanse su prirodne i zakonite. Njih najviše izražavaju "neprenešeni" akcenti i neodređeni samoglasnik ä, elementi koji nijesu zastupljeni čak ni u svim tzv. zetskijem govorima te neki romanizmi i tzv. čakavizmi u crnogorskim primorskim govorima. A i posebne crte unutar svijeh crnogorskih govora imaju različitu upotrebnu frekvenciju i često isprekidan kontinuitet u svojemu arealu prostiranja. Tri sloja elemenata crnogorskog jezika su dosta izrazita i vidljiva. U drugi sloj, koji je od početka stalnoga djelovanja Vukove reforme jezika i pravopisa u Crnoj Gori još od kraja XIX stoljeća pored kolektivne govorne imao i široku i ujadnačenu upotrebnu vrijednost nastalu spontanom nekodifikovanom standardizacijom vjekovima prije toga, blisku kodifikovanome modelu književnoga jezika, spadaju mnogi leksemi i frazeologizmi. Navodim samo neke od njih: bījelő, é (očna bolest, glaukom), varen, èna, èno (kuvan), vēlji, ā, é li u onomastici: Velja voda (Skadarsko jezero). Velje brdo, Velje duboko (veliki, a, o)], više, prijedlog (iznad), viši, a, ë (veći), golèmo, prilog (mnogo), dlaka: u malu diaku (zamalo), žnjētva, é (žetva), izjáviti, izjavīm, svrš. 1. prijel. izvesti, 2. neprijel. izići, biti izveden na pašu, kažèvati, kažujēm, kažívati, kažujem nesvrš. (kazivati, pričati), kandelo, a s (kandilo), komāt, komáta m 1. komad, dio, 2. pril. (mnogo, dugo), laža, é (laž, lažljivac), mrcati, mrčě nesvrš. (smrknuti se), navlāš, navlaštito pril. (namjerno, s ciljem), nålječi, naljegnēm, nalježěm svrš. (naići), naréditi, nàrědîm svrš. (spremiti), obijati, obijām nesvrš. (potucati se), obisti, obidëm, obisti se, obídëm se svrš. (ogledati se), objèručno pril. (objeručke), obŕljati, obřljām svrš. (uprljati, okaljati), obručiti, îm svrš. (obrukati, osramotiti, okaljati), ográditi, ögrādim svrš. (sagraditi, podići), ogranuti se, nëm se svrš. (oveseliti se), odbáčiti, odbačîm svrš. (odbaciti), òdelo, as (odijelo), oli lod hoć+li (hoćeš li)] itd. Mnogobrojne su i fonološke specifičnosti: trofonemski slijed i-je (dvosložno ije) u drugijema slogovima (vrijeme, dijete, lijepo), za razliku od dvoglasnoga ie u SR Bosni i Hercegovini i SR Hrvatskoj (vrieme, diete, liepo); i ispred o, ji lj (de je u položajima mjesto staroga slova jat¹ dobiveno i: vidio, sj šedio, biljeg, često jotovanje labijala u kratkijem slogovima p, b, v, m + je (pljesma, blješe, mnjesec), uz mogućnost i obrnutoga procesa (mjekar, pjeva mjesto mljekar, pljeva); t, d, c + je (de je bio znak jat) >će, de (ded, degod, ćerat(i), čedilo i u onomastici: Nedeljko, Medede, Mededović, Cetanski pod, Cedilo, Čeklići); postojanje glasova ś i ź, nastalim tzv. novim ili jekavskim jotovanjem i jednačenjem po mjestu tvorbe: śajan, koži, šeme, paši, prešeka, ižes, kožavina, išćerat(i), iždikat(i), iżdeljat(i), hipokoristici: Sara, Tuša, Saka, Buśa, Miša, Pešo i, kao što će se naprijed videti, u brojnim onomastičkim primjerima;" jotovanje grupa svj, cvj, dvj nakon ispadanja glasa v: śedok, ćetas, meded; zamjena finalnog ć i d glasom j (poj, doj, kuj); glas j se gubi iza suglasnika č, ž, šir: mači, boži, primore; stari glas (afrikata) 3(dz): bisa, bizin, зіра, зога, језего, запоvijet te antroponim 3ano (Grbičić) i dr.; dosta rasprostranjen ekavski oblici u kratkim slogovima iza sonanta r: rečnik, rešenje, starešina, suglasnik h se često gubi na početak i unutar riječi: iljada, lad, manut(i), punut(i) ili zamjenjuje sjiv, k. g, h: kijat(i), uvo, puvat(i), muva, vrg, pug, imperfekat bijak, bijagu; suglasnička skupina hv se zamjenjuje s f: fala, fališe, prifatit(i), zubni suglasnici z i c se zamjenjuju suglasnicima ž i ś: kaževat(i), bačit(i), bačat(i), puštit(i), puštavat(i); vrlo širok areal sažimanja vokalske grupe ao Znatne su posebnosti i u sintaksi: prodor socijativne konstrukcije u polje upotrebe slobodnog instrumentala (Kopa s motikom, Radi sa srpom, Pošeka se z-britvom); upotreba akuzativa mjes- to lokativa uz prijedloge u, na (Živi u-selo, Stoji na Cetinje); kolebanje u pogledu upotrebe akuzativa i instrumentala uz prijedloge nad, pod, pred, za, ali preovladavanje akuzativa izuzev kod imenica ženskog roda kod kojih se još izrazitije uopštava instrumental jednine (Ostali su pod-put, za-brijeg, pred-volove: pred volovima, Eto ih pod murvom, pod murvama: pod murve, Podi pod onom murvom: pod onu murvu); jednakost genitiva i lokativa, ondosno upotreba prijedloga po s genitivom množine u distributivnom značenju (Skita se po sela/h/), (Čera decu po ulica/h/) i sl. Crnogorski govori kako u struktutnome tako i u izražajnom poledu još u prvoj polovini XIX stoljeća bili su vrlo razvijeni. Po svojim osobinama izražajnim, značenjem i frazeologizmima, bogatstvom leksike i oblika, osobito is oblasti pastirske terminologije, flore i faune, te srodničkih odnosa, reljefa, pa leksičkijeh struktura kojima se iskazuju lični stavovi, posebno moralne kvalifikacije, izrazitom sklonošću ka epskom načinu kazivanja, veoma živom i sintaksički raz- novrsnom upotrebom aorista, imperfekta, pluskvamperfekta, pripovjedačkoga imperativa i prezenta, ekspresivnošću, bolje reći osobenostima plastičnoga poslovičnoga, metaforičnoga, uopšte figurativnog, zgusnutog saopštavanja, kao takvi crnogorskim piscima znače moćan in- strumenat književnog iskaza, a njihovoj literaturi daju poseban izraz. Bogatstvo i umjetnički kvaliteti crnogorskih govora su nastali kao izraz i potvrda razvijenoga narodnog života slobod- noga crnogorskog naroda, koji poseduje izgrađene misaone i moralne osnove i vizije, razujđenosti reljefa, raznovrsnosti oblika života i rada, složenosti imovinskih i srodničkih od- nosa, burne istorije i životinjskog svijeta. Drama koju su Crnogorci doživljavali vjekovima u borbi za svoj goli opstanak, sa samoodržanje, ne samo s neprijateljima, Turcima, Mlečićima i Austrijancima, nego i s drugijen nevoljama i opačilima, vrlo aktivno je djelovala na razvitak crnogorskih govora. Njihova svojstva, prikazani umjetnički kvaliteti, u mnogome su nastali kao plod društveno-političkih, istorijskih okolnosti u kojima su Crnogorci živjeli. U uslovima neprestane borbe crnogorski čovjek je morao da napreže sve svoje snage fizičke, duševne, umne, etičke. Pod teretom raznih nužda, nevolja i opačila u uslovima čestih naprezanja tih svojih snaga, isti čovjek je neminovno morao da razvija nove i nove emotivne, misaone i moralne sadržaje, da stupa u nove, različite, složene društvene odnose i životne situacije, sažeto - razvijao je i neprestano bogatio svoj osjećajni, saznajni i etički svijet. A za sve te sadržaje morao je stvoriti i nove jezičke ekvivalente kojima će ih izraziti. Tako je burna istorija plodotvorno razvijala crnogorski jezik. Dakako, između prezentiranijeh crnogorskijeh posebnosti iz 2. jezičkog sloja znatan broj je crta koje se javljaju i u drugim, naročito pograničnim sredinama, u dijalekatskijem sistemima Hrvata, Muslimana, Srba i Crnogoraca. One su tamo prenešene seobama, a i preko crnogorskoga usmenoga i pismenog stvaralašva, ponajviše preko Njegoša, zbirki usmenih tvorevina i književnog modela Vukova, ili su pak nastale na bazi naporednoga razvoja, u okviru tzv. "novoštokavskih" ijekavskih govora kao genetički i tipološki srodnih struktura. To ipak ne poriče njihov crnogorski karakter stoga što su one u crnogorskome narodu do početka kon- tinuiranoga uvođenja standardne "novoštokavštine" Karadžić-Daničićeva modela u Crnoj Gori imale poseban rang, primarno obilježje, vrlo frekventnu kolektivnu i standardnu sferu upotrebe. A u drugijem sredinama su posedovale sekundarno značenje, mahom bile arhaizmi, dijalektizmi ili pokrajinski likovi, manje poznate i neobične riječi. Tako su ih tretirale tradicionalna lingvis- tika i filologija (V. Živojinović-Massuka, M. Stevanović, R. Bošković i drugi) kada su im određivali status u rječnicima uz sabrana djela Njegoša, S. M. Ljubiše i M. M. Popovića, što znači da su se one izvan Crne Gore zaista doživljavale i primale kao crnogorske specifičnosti koje čtreba tumačiti i objašnjavati čitaocima iz drugijeh sredina. Za 3. sloj jezičkih elemenata karakteristični su dijalektizmi rasprostranjeni u jednome, dva ili više govora, tj. na pokrajinskom nivou nižem od jedne pole ukupnijeh crnogorskijeh govora. Odlikuje ga, da navedem samo manji broj njegovih crta, za razliku od reduciranoga vokala (6) u govorima južne i jugoistočne Srbije, na mjestima staroga poluglasnika i u drugim pozicijama, čuvanje neodređenoga glasa a (ae), boje između a i e: säd, dän, päs, opänäk mjesto sad, dan, pas, opanak, koji se prostire u crnogorskim južnim, jugozapadnim i južnoistočnim govorima, izuzev Zetske ravnice, od Jadranskog mora do rijeke Lima; ovo je u stvari vokal pomjerene ar- tikulacije, široko, otvoreno e (e"); stari fonem 6 je i sačuvao svoju individualnost u trima arema Crnogorskog primorja (u Dobroti i Krtolima u Boki Kotorskoj, i u Zupcima i Tuđemilima - u zaledu barskom); tzv. miješani izgovor tipa dijete deteta (na severoistoku oko Bijelog Polja i Novog Pazara), dite deteta (podgorički /titogradski/, plavski i gusinjski pripadnici islamske vjeroispovijesti mahom Muslimani i Crnogorci), dete deteta (Mrkovići); skupina čr- (črn) u Mrkovićima (jedino još u malome dijelu Podravine); u većemu broju zetskih govora (u bivšim srezovima: cetinjskome, barskome, titogradskome, danilovgradskom, ivangradskom i andrijevičkom) postojanje silaznih naglasaka (i) na bilo kojemu slogu riječi, izmiješanih s drugim akcentskim tipovima u vidu koinea; nastavak u u 1. licu jednine prezenta: idu, tonu, vjeruju (Mrkovići) i niz dr. užih i širih crta. I ova kategorija, kao regionalni pojavni oblici, svakako je u predvukovskoj eposi imala pisanu vrijednost i takoder markirala crnogorski jezički prostor. Uz to, poput niza elemenata iz 2. sloja kao varijeteta za pojavne oblike is 1. sloja, tako isto i određene izoglose iz 3. sloja predstavljaju naporedne varijacije za njihove odgovarajuće likove iz 2. sloja, i u prvome i u drugom slučaju nastali na temelju poligenetskoga jezičkog razvoja. Ovakvo je bilo stanje u crnogorskom jeziku do početka sistematske i kontinuirane primjene Vukova pravopisa u cetinjskoj "maloj školi" školske 1864/65. godine, u Orliću (1865) i ad- ministraciji (1868), odnosno do njegove stalne primjene krajem XIX st. Međutim, već od tada, preko Karadžić-Daničićeva vještačkoga "srpskog" i takvoga, docnijega Belićeva "srpskohrvatskog" književnog jezika, posredstvom Vukovih Glavnih pravila za južno narječje, raznih lingvističkih djela normativnoga karaktera, gramatika, rječnika i drugih priručnika, te poznijih Belićevih pravopisa "srpskohrvatskoga (srpskoga) književnog jezika" i najnovijega novosadskog Pravopisa srpskohrvatskoga (hrvatskosrpskoga) književnog jezika iz godine 1960. njihovom primjenom u školama, administraciji i periodici, nauci, kulturi, publicistici i kasnije radiju i televiziji, strukturne osobine iz 2. sloja jezika crnogorskoga naroda proglašene su za "provincijalizme" i "dijalektizme" i kao takve postepeno iz poslovnoga (administrativnoga), naučnoga i publicističkog funkcionalnog stila novoga standardnog jezika vremenom sistematski u najvećoj mjeri potiskivane kao nepoželjne i manje vrijedne. No, uprkos tome, čak do dana današnjega dominiraju u beletrističkome stilu crnogorskih pisaca, u toponimima, ličnim imenima i prezimenima, narodnim i vjerskim nazivima praznika kao najrječitija potvrda njihove ranije mnogovjekovne standardne upotrebe i takve njihove brojnijem dokazima zasvjedočene vrijednosti. S ovim su saglasne i tvrdnje dra Dalibora Brozovića kad piše da "u beletrističkom stilu nudi crnogorska književnost mnogo jezičkih specifičnosti. zasnovanih na domaćim izvorima: na dijalektima, na nasljeđu književnoga izraza i na razgovornom uzusu, koji bez obzira na dijalekatske razlike, osobito u akcenatskoj realizaciji, predstavlja sociolingvistički vrlo zanimljivu pojavu, dijelom supstandardnu, a fluidnu i otvorenu prema kolokvijalnom izrazu drugih sredina na srpskohrvatskom jezičkom području. Međutim, te specifičnosti nijesu dovoljno istražene". Kako i beletristički stil čini organski dio svakoga standardnog (književnog) jezika, očevidno je da Crnogorci i na današnjem nivou svojega jezičog razvitka imaju dovoljan broj strukturnijeh od- lika koje zasvjedočuju postojanje crnogorskoga standardnog (književnoga) jezika. A to onda opovrgava one autore koi tvrde da oni jedino poseduju standardnojezički izraz ili crnogorski književnojezički idiom kao podvarijantu srpskoga književnog ili standardnog jezika. Takav tret- man podrazumijeva da su Crnogorci samo etnička grupa srpskoga naroda, što oni uistinu nijesu. Zato njihovome književnom jeziku treba i službeno priznati rang i status standardnoga jezika, ravnopravan sa svim ostalim slovenskim književnim jezicima. S područja cijele Crne Gore potiče bogati onomastički materijal - toponimi, hidronimi, oronimi, antroponimi, etnonimi i drugi njegovi pojavni oblici koji odista potvrđuju pojedine od navedenijeh osnovnih strukturnih osobina fonološke i sintaksičke naravi u govornome, odnosno književnom jeziku crnogorskog naroda. Najstariji među njima nastajali su još u drevnoj prošlosti. Kao takvi, mogu se naročito pratiti od kraja poznoga srdnjeg vijeka, kada je nakon pojave humanizma i renesanse, pokreta što je iz temelja uzdrmao vlast crkve u duhovnoj sferi i teološki pogled na svijet i život, u srednjovjekovnu pismenost i književnost došlo do prodora mnogijeh elemenata iz narodnog jezika. Ti i takvi onomasitčki nazivi ukazuju na duboku ukorijenjenosti i široku slojevitost i rasprostranjenost glasovnih i morfoloških oblika u njima sadržanih kako u ravni govornoga tako isto i pismenoga, pisanog i od druge polovine XVIII stoljeća nekodifikovana crnogorskoga jezičkog standarda. Oni zapravo služe kao ilustrativni dokaz naddijalektalnoga karaktera jezika Crnogoraca, s jedne, i prostorno široke i vremenski duboke podudarnosti njihovoga narodnoga i kniževnog jezika, s druge strane. I u tome se ispol- java izrazita crnogorska specifičnost. S obzirom na to da iz niza djela etnološkoga i etnografskog karaktera koja manje-više pokrivaju sve oblasti Crne Gore uslijed ograničenoga raspoloživog prostora ne mogu donositi veći broj onomastičkih naziva, ovom prilikom dovoljno je navesti samo potvrde nekih osnovnih fonoloških i sintaksičkih strukturnih karakteristika našeg jezika jedino na temelju njihovih uzoraka iz nekoliko reprezentativnih knjiga, bitnih za kodifikaciju književnog jezika. Postojanje iskonskoga trofonemskog slijeda ije (dvosložno ije) u dugim slogovima zasvjedočuju brojni primjeri: Bijela, selo u Boki; Bijela Glavica na medi Riječke i Lješanske nahije; Bijela Gora više Grahova; Bijela Ploča kod Nikšićke župe; Bijela Rudina na granici Zapadnog Podgora; Bijele Poljane, selo u Ozrinićima (Kčevu); Bijele (Nikšićke) Rudine; Bijele Rudine u Komanima; Bijeli Studenac u Pješivcima; Bijelića Krš u Trnjinama; Bijelo Polje, selo u Kčevu 12. Vrlo su česte potvrde i oblika nastalijeh od 1, d, c, + jeće, de: Velja Šćepanova kula, uzvišenje na Lovćenu; Vir devojački, mjesto u Rijeci Crnojevića; Vrh mededski, vis na granici Njeguša:4 Đevojački do u selu Dugom dolu; Dedov do, zemlja u Očinićima; Meded-brlog u Vuč(j)em dolu; Meded-do u selu Ublu; Mededov do u selu Gradini; Mededovo, do u selu Dragomi-dolu; Mededovo, gora u Dragomi-dolu; Mededski brijeg u Vojkovićima; Velji Četkov vrh u Piperima; Greda mededa, takođe u Piperima;" Skočidevojka, mjesto u kom je Ivanbegova kula; Šćepan glavica, pašnjaci; Šćepan do, zemlje, Českota; Sućeska u Kobiljem dolu; Ceklin do, seoce u Velestovu; Čeklić ili Teklić, prezime; Ceklićki ubao u selu Rvašima; Četkova rupa u Petrovu dolu; Ćetkovići u Kobiljem dolu" i sl. U crnogorskome onomastičkom imeniku veoma se često susrijeću i likovi sa ś i ź, naravno u literaturi fiksirani samo grafijama sj i zj zbog toga što im nije priznat rang i status književnijeh glasova u standardnom jeziku. Navodim i primjere njihove upotrebe: Pasjeglav: Paśeglav;" Presjeka: Prešeka, selo, Preseka, zemlje. Prešeka, zaselak; Prosjedine: Prošedine, zemlje, Prosjedo: Prośedo, zemlje; Sjekanica: Sekanica, zemlje; Sjenokos: Šenokos, zemlje; Kisjelice: Kiśelice, selo u Bratonožićima; Kozja: Koža, katun: Pasja ulica: Paša ulica, prolaz; Presjeka: Prešeka, vrh i Preśeka, polje; Velja Presjeka: Velja Prešeka, vrh na Lovćenu; Glavica osječena: Glavica ośečena u Kućištima; Glavica kozja: Glavica koža u Kčevu; Kisjelača: Kiśelača, brdo u Kućištima; Kozjevići: Kózevići, negdašnje ime sela Očinića, Koževići, staro bratstvo u Očinićima; Kozji brijeg: Koži brijeg, Mala Prešeka, vrh u Bajicama: Ovsjena dolina: Ovsena dolina u selu Krutu; Prešeka, do i seoce u Zaljuti; Preśeka, planina na međi Crmnice i Boke; Prešeka, planina na granici Bajica i njeguškoga dijela Lovćena; Prešeka, planina u Cucama; Sjeverovo selo: Severovo selo, seoce u Kčevu i sl. Ovde je neophodno donijeti i određene primjere naziva sa starijem glasom, afrikatom 3 (az), koji je u standardnoj upotrebi bilježen grafijom z stoga što takođe nije pośedovao književno priznat rang i status. Evo i tijeh primjera: Bronzina: Bronzina, zemlje; Borozanі: Вогозапі, bratstvo u Farmacima; Burzani: Bursani, bratstvo u Draževini; Malenza: Malenza, selo u Donjem Zagaraču itd. Ostalo je još samo da pokažem i nekoliko potvrda za izjednačavanje akuzativa i lokativa: U Prosja, gomile; Na vrh Jančina, zemlja u Žanjevu dolu; Na vrh Ljesica, takođe zemlja u Žanjevu dolu; Na vrh Melaca(h), do sela Melaca; Na vr Polja, dio sela Braćena, Na dno Brežina, opet dio sela Brežina; Na Jabuku, selo u cetinjskome Donjem kraju; Na Lokvu, zemljište u selu Ublu; Na Medicu, seoce u Donjemu Zagaraču; Na Raspuće, raskrsnica u selu Ublu; Na Rast, vis više sela Mačuga; 42; U Kuće, mjesto u selu Ublu 43; Na vrh rupe, vis44; Na Bitorad, naselje u Cracima; Na Brajilovicu, selo; Na vrh Međukršā, komun i dionica; Na vrh stijene, brdo u Zavali; Na vrh Stubičkog Dola, naselje; Na glavicu, naselje u Zavali; Na Glavicu, naselje u Crncima; Na Glavičicu, seoce u Crncima; Na Grobovlje, dio "Crnaca"; Na Dno Njive, selina; Na Dragiljevo Guvno, seoce; Na Iverak, takođe seoce; Na Jelu, katun u Štitovu; Na Šljeme, crnački katun i dr. 45 Kao što se iz svega pokazanog vidi, sa sigurnošću se može zaključiti da se crnogorski govorni idiom, za razliku od svijeh ostalih jugoslovenskih nacionalnih jezika, formirao kao koine, s mnoštvom leksičkih, frazeoloških, prozodijskih, fonološkijeh, morfoloških i sintaksičkih strukturnih odlika. U tome idiomu moguće je identifikovati pojedine konture mjesnih govora, ponajviše različitih u nijansama. Kao takav, opire se svijem podjelama na makrodijalekatskome planu, što znači da razlike medu crnogorskim mjesnim govorima najviše postoje u mikrodijalekatskim strukturama. Na tome idiomu i u jedinstvu sa njim tokom vremena oblikovao se i crnogorski jezički standard koji je i do danas u beletrističkome stilu i onomastičkome materijalu sačuvao iste strukturalne osobine, a u naučnome, administrativnom i drugim stilovima njihov manji dio. Zato je pravopisnom kodifikacijom najizrazitijih posebnosti iz drugoga sloja kao neutralnijeh u svijem stilovima neophodno što prije uspostaviti jedinstvo i kontinuitet između govornoga idioma i književnoga jezika crnogorskog naroda, narušenih djelovanjem pravopisa i normativnih djela, u potonjijeh više od sto godina utemeljenih na pos- tavkama Karadžić-Daničićeve standardnojezičke kodifikacije sadržane u formuli "općena pravil- nost" tako kao da su gotovo svi Južni Sloveni samo "Srbi" koji govore i pišu jedino "srpskijem" jezikom. Osim lingvističkih, za vršenje odgovarajuće crnogorske pravopisne kodifikacije u skladu s lingvističkim činjenicama koje proizlaze iz bića Crnogoraca kao samosvojnoga naroda i crnogorske nacije, postoje i vrlo važni razlozi sociolingvističke naravi. Tako rade i svi drugi svjetski narodi, pa samim tijem isto svakako treba da učini i crnogorski narod. II. CRNOGORSKA PISMA U Duklju/Zetu/Crnu Goru tokom trajanja istorije Dukljana/Zećana/Crnogoraca u službenoj i privatnoj sferi upotrebe javljala su se tri tradicionalna pisma: latinica, glagoljica i ćirilica. Latinica je najstarije pismo. U stvari, s hrišćanstvom dukljanski Sloveni su sa zapada primili i pismenost - latinski kao obredni, liturgijski i zvanični književni jezik, i latinsko pismo. Budući da je Prevalis (Prevalitana) bila bivša rimska provincija koja se nalazila na daleko većemu stupnju ekonomskoga i kulturnog razvoja od onoga što su ga imali doseljenici, da je ona u kasnoan- tičkom periodu bila u sferi zapadnoga crkvenog i kulturnoga uticaja, latinski jezik i latinica su se u njoj upotrebljavali i prije doseljenja Slovena. O tome śvedoče tri epigrafska spomenika nastala od IV do VI vijeka: nadgorbni natpis iz Kolovrata, natpisi uz scene Staroga i Novog zavjeta sa staklenog pljata iz Podgorice, natpis s nepoznate građevine iz Izbičana kod Prijepolja koju je ogradio svještenik Stevan za vlade cara Justinijana i drugi spomenici. Latinica je na našemu prostoru bila jedino službeno pismo do kraja XII vijeka, a od tada do početka XV stoljeća, tj. sve dok je katoličanstvo u Zetu bilo državna vjera, naporedo s ćirilicom i glagoljicom. Pored tekstova na latinskom jeziku, njom su se pisala i djela na crnogorskom jeziku poput Života zetskog kneza Vladimira, anonimnog Dukljanina iz Krajine iz druge polovine XI vijeka, Kraljevstvo Slovena (Regnum Sclavorum) Popa Dukljanina iz druge polovine XII stoljeća i dr. U Dalmaciju Grci pišu grčkijem jezikom i pismom. Kada je Zeta pala pod vrhovnu vlast Raške (1183), u nju počinjahu dospijevati istočnopravos- lavne crkvene knjige iz Makedonije i Bugarske, pisane staroslovenskijem jezikom zetske redak- cije, glagoljicom i ćirilicom tokom trajanja nemanjićke uprave (do oko 1360). Nakon toga glagoljica će se uskoro povući, a ćirilica s postankom pravoslavlja državnom vjerom u Zetu od početka XV vijeka i dalje će se naporedo s latinicom upotrebljavati kao službeno pismo. Latinica će takav rang i status imati u krugu katolika, a ćirilica medu pravoslavnijem vjernicima. Tradicionalna, prvobitno bugarska ćirilica, stilizovana prema grčkome ustavnom pismu krajem IX i početkom X vijeka dopunjena onijem slovima kojih nije bilo u Grka, od konca XII stoljeća prilagođena određenijem grafijama glasovnoj strukturi crnogorskog jezika, kao takva ostaće u Crnu Goru do početka XVIII vijeka. Naime, za duge upotrebe mijenjao joj se oblik i broj slova. Ruski tip ćirilice, kakav je nastao za Petra Velikog, iza uspostavljanja političkijeh odnosa s Rusima (1711), priješao je s ruskijem knjigama i Crnogorcima. I njom su pisali i štampali tekstove sve dok nije pobijedila Vukova reforma jezika i pravopisa. Tokom vremena mijenjao se oblik i broj slova i latinice. Mrkalj-Karadžićeva reformisana ćirilica s početka XIX vijeka i Gajeva reformisana latinica iz tridesetijeh godina toga istog stoljeća (tzv. gajica) počeće da se naporedo i kontinuirano upotrebljavaju u Crnu Goru s pojavom almanaha i kalendara Orlić (1865). Prema Ustavu SR Crne Gore, "u Socijalističkoj Republici Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpskohrvatski jezik ijekavskog izgovora. Ravnopravna su oba pisma ćirilica i latinica". Dalibor Brozović drži da je tradicionalno pismo Crnogoraca ćirilica. Njezin današnji oblik utvrdio je Vuk Karadžić još u početnoj etapi kodifikacije savremenoga standarnog jezika (1818). Pošljednjijeh decenija, i u Crnu Goru i izvan nje, Crnogorci se služe i latinicom, i to onijem njezinijem oblikom koji je u XIX vijeku utvrđen u Hrvatsku. Očevidno je kako se ovde previđa činjenica da je latinica u Duklju/Zetu/Crnu Goru starije pismo od ćirilice. Njihova naporedna upotreba u Dukljana/Zećana/Crnogoraca: prvo samo latinice do kraja XII stoljeća i od tada i ćirilice odgovara njihovome graničnom položaju na razmađu Istoka i Zapada. Narav- no s pobjedom i predominacijom pravoslavlja od kraja XV vijeka ćirilica je tokom vremena pos- tala običnije pismo od latinice u Crnu Goru. Uz to se uzima i da je od nje savršenije pismo zato što svaki glas u nju ima samo jedan znak. Međutim, u potonje vrijeme ćirilica je sve više u povlačenju pred latinicom zbog velikoga civilizacijskog, kulturnog i tehnološkog prestiža Zapada. Upravo iz praktičnijeh razloga ispoljava se opšta težnja da se posredstvom latinice kao univerzalnog pisma uspostavi što uspješnija komunikacija sa svijetom. Stoga se latiničke mašine izrađuju po fabrikama u neuporedivo većemu broju od ćiriličkijeh. Crnogorska latinica i ćirilica poseduju po tri posebna grafema što odgovaraju fonološkome sis- temu crnogorskoga jezika. Da bi se videla njihova brojna i glasovna vrijednost, ovom prilikom potrebno je ponaosob donijeti oba ta pisma abecedu i azbuku. Crnogorska abeceda izgleda ovako: 1 Aa, 2 Bb, 3 Cc, 4 Čč, 5 Ćć, 6 Dd, 7 Dždž, 8 Đđ, 9 Ee, 10 Ff, 11 Gg, 12 Hh, 13 Ii, 14 Jj, 15 Kk, 16 LL, 17 Lj lj, 18 Mm, 19 Nn, 20 Nj nj, 21 Oo, 22 Pp, 23 Rr, 24 Ss, 25 Šš, 26 Śś, 27 Tt, 28 Uu, 29 Vv, 30 Zz, 31 32 Žž, 33 Źź. Navodim i crnogorsku azbuku (ćirilicu): 1 Аа, 2 Б6, 3 Вв, 4 Гг. 5 Дд, 6 Ђђ, 7 Ее, 8 Жж, 9 З́ з́, 10 3з, 11 Ss, 12 Ии, 13 Јј, 14 Кк, 15 Лл, 16 Љљ, 17 Мм, 18 Нн, 19 Њњ, 20 Оо, 21 Пп, 22 Рр, 23 Сс, 24 Тт, 25 Ћћ, 26 Уу, 27 ФФ, 28 Хх, 29 Цц, 30 Чч, 31 Џџ, 32 Шш, 33 С́ с́. https://preview.redd.it/kic2291vbg0d1.png?width=515&format=png&auto=webp&s=e67afc6578afa724504022706ea7830246bbcd60 Glasovi ś, ź, i З́ u "srpskohrvatskome/hrvatskosrpskom jeziku nemaju standardnu, već samo dijalektalnu vrijednost zbog toga što ne pošeduju pretežnu niti, pak, opštu rasprostranjenost u mjesnijem govorima, zato što u pogledu areala prostiranja nijesu zadovoljavali mjerila Karadžić-Daničićeve kodifikovane književnojezičke norme "opće pravilnosti". Stoga se jedino registruju u dijalektološkoj literaturi. Međutim, pošto su u crnogorskom jeziku opšterasprostranjeni, neophodno ih je kodifikovati poradi toga da Crnogorcima budu stand- ardni (književni) fonemi, kao što je to učinjeno s glasovima ś i ź u poljskome i s fonemom s (dz) u makedonskome jeziku. Njihovo prisustvo je nezaobilazna raealnost. ** Izvor: Elementa montenegrina: Crnogorski jezik: hrestomatija, Volume 1, 1990. https://preview.redd.it/izobd0owsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=caf50101ea4ccb2665ae31d4d592bfe508a07fb1 https://preview.redd.it/xzdtrjsxsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=e04ee54601f8a2eee32a58c4675e2853d3628ec3 https://preview.redd.it/53ezhosxsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=af12528ec38a42a84c1fbe783b222ef843cb3426 https://preview.redd.it/gqfsjksxsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=2333f59afb361d7d075511d6e7616dcf438b36c7 https://preview.redd.it/da2ziksxsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=3dab21a83ab89b1d9de1fb02bcfc0e422ff66533 https://preview.redd.it/ke192nczsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=5604a96d1cf13affea409463bdaf94dba0ec3d04 https://preview.redd.it/9pmo5lczsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=b6c68d1c9974054eb0d10c804b2565f3666a771e https://preview.redd.it/ujio9mczsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=2e85281f0f520e3c90a4474fa20695aa1c61aa98 https://preview.redd.it/z7qjosdzsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=cf2546e379374fb4f5fca75c060d4637ecd5ae69 https://preview.redd.it/537zdpdzsg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=28157e3f9c0cbd8edfde5f9dc7c6c61f338e9d24 https://preview.redd.it/vjd04uy0tg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=704d48ad5620fc9e5aa0dc05d3651147a407854b https://preview.redd.it/zvnh6uy0tg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=e681af8412f606ba994b3cd5c32d4fc48935ce84 https://preview.redd.it/ri6auyy0tg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=3544f51fbd5598a870ec938e84b1bde7d30e0760 https://preview.redd.it/9yn17uy0tg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=0f0cc51beaed52fed7d8d1b5436f508e2e9e9e0c https://preview.redd.it/gxxanty0tg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=db0a2011dc440d04183246cf83ce9f5a812a00c2 https://preview.redd.it/juc5xv82tg0d1.jpg?width=567&format=pjpg&auto=webp&s=e107d7862cbf381661c92eda291f06787d353640 |
2024.05.15 00:33 Mitth-Raw_Nuruodo Top 10 Lawyers in the Show
2024.05.15 00:30 rosafloera Dreomione Fest 2024
One of my favourite events is here ~ submitted by rosafloera to Dreomione [link] [comments] Claims are open! There are 162 prompts. Writers and artists are welcome to join. Please read the rules. Works are due 19/6/2024. https://archiveofourown.org/collections/DreomioneFest2024 Once claimed, fill the google form: https://forms.gle/3i8ZDsM3YS8GhY7s6 For more info, you can follow @DreomioneFest on twitter. Have fun! |
2024.05.15 00:17 PyroIsSpai Are UFOs impacted by energies and gravitational anomalies generated by fault lines? A few new clues and questions from a claimed UFO Program leaker on a similar subreddit.
"The craft use a system that originally befuddled generations of researchers, but it's essentially a 3D dijkstra algorithm. It finds points around the craft, and chooses the most efficient possible route through space time to get to that point. Some of the parameters it uses to gauge efficiency are totally unknown to us and are a serious point of contention. It's not autonomy, but rather obstacle avoidance not unlike what you would see in a self-driving car. But, the self driving car could go through air, space and water without worrying about what medium its in. Additionally, the algo accounts for the crafts place in time."And then this surprising sentence shortly after:
"Although the algo is extremely effective, Nuclear explosions and experiments somehow interfere with this navigation. Craft particularly avoid Diablo Canyon, even if we put something they really want there."So, this Dijkstra's algorithm and Diablo Canyon.
2024.05.15 00:16 dasxce [NM] 79013 Lake-town Chase - 49 spots at $5/ea
2024.05.15 00:13 DonRedPandaKeys “Lord,” said Peter, “are You addressing this parable to us, or to everyone else as well?” - Luke 12: 41
2024.05.15 00:05 Sorry_Quit_ AITA for deciding to leave my single mom and moving out at 25?
2024.05.15 00:02 imlostintransition As Illinois Medicaid redeterminations restart, about 73% remain enrolled
About 73% of Illinois’ Medicaid recipients remain on the rolls after the first redetermination cycle following the COVID-19 pandemic, while approximately 660,000 recipients have been disenrolled.https://www.stlpr.org/health-science-environment/2024-05-14/illinois-medicaid-redeterminations-restart-73-percent-enrolled
Speaking at a news conference in Chicago, Gov. J.B. Pritzker celebrated that 2.6 million Illinoisans remained on the rolls despite redeterminations beginning anew, saying “this is what good government looks like.”
“I am proud to announce that Illinois is among the leading states in the country with a retention rate of 73%, one of the highest in the entire nation,” he said. “We made every effort to automate renewals, give customers more time and information, and to build the capacity necessary to manage the caseload and work to avoid letting people slip through the cracks.”
2024.05.14 23:50 desnake_02 PHP application won't run on docker !!
#compose yaml version: '3' services: php: build: context: . dockerfile: Dockerfile volumes: - .:/vawww/html/project-name restart: always mysql: image: mysql:8.0.34 restart: always environment: MYSQL_ROOT_PASSWORD: o?oooooo MYSQL_DATABASE: cbbzzj MYSQL_USER: assan MYSQL_PASSWORD: o?oooooo volumes: - mysql_data:/valib/mysql phpmyadmin: image: phpmyadmin/phpmyadmin:5.1.1 restart: always environment: PMA_HOST: mysql PMA_USER: root PMA_PASSWORD: o?oooooo ports: - "8080:80" nginx: image: nginx:1.20.1 restart: always volumes: - ./nginx.conf:/etc/nginx/nginx.conf ports: - 1949:80 depends_on: - php - mysql mongodb: image: mongo:6.0.11 restart: always environment: MONGO_INITDB_ROOT_USERNAME: your_mongo_root_username MONGO_INITDB_ROOT_PASSWORD: your_mongo_root_password volumes: - mongo_data:/data/db volumes: mysql_data: mongo_data: # DOCKER FILE # Use the official PHP 7.4 image based on CentOS FROM php:7.4-fpm # Install necessary PHP extensions RUN docker-php-ext-install mysqli pdo pdo_mysql # Set working directory WORKDIR /vawww/html # Copy the application code into the container COPY . . # Expose port 9000 to communicate with nginx EXPOSE 9000 #NGINX.CONF # For more information on configuration, see: # * Official English Documentation: # * Official Russian Documentation: user nginx; worker_processes auto; error_log /valog/nginx/error.log; pid /run/nginx.pid; # Load dynamic modules. See /usshare/doc/nginx/README.dynamic. include /usshare/nginx/modules/*.conf; events { worker_connections 1024; } http { log_format main '$remote_addr - $remote_user [$time_local] "$request" ' '$status $body_bytes_sent "$http_referer" ' '"$http_user_agent" "$http_x_forwarded_for"'; access_log /valog/nginx/access.log main; sendfile on; tcp_nopush on; tcp_nodelay on; keepalive_timeout 65; types_hash_max_size 4096; include /etc/nginx/mime.types; default_type application/octet-stream; # Load modular configuration files from the /etc/nginx/conf.d directory. # See # for more information. include /etc/nginx/conf.d/*.conf; server { listen 80; listen [::]:80; server_name _; root /vawww/; index index.php; location / { try_files $uri $uri/ /index.php?$query_string; } location ~ \.php$ { include fastcgi_params; fastcgi_pass php:9000; # Assuming PHP service name is 'php' fastcgi_param SCRIPT_FILENAME $document_root$fastcgi_script_name; fastcgi_param PATH_INFO $fastcgi_path_info; } # Load configuration files for the default server block. include /etc/nginx/default.d/*.conf; error_page 404 /404.html; location = /404.html { } error_page 500 502 503 504 /50x.html; location = /50x.html { } } # Settings for a TLS enabled server. # # server { # listen 443 ssl http2; # listen [::]:443 ssl http2; # server_name _; # root /usshare/nginx/html; # # ssl_certificate "/etc/pki/nginx/server.crt"; # ssl_certificate_key "/etc/pki/nginx/private/server.key"; # ssl_session_cache shared:SSL:1m; # ssl_session_timeout 10m; # ssl_ciphers HIGH:!aNULL:!MD5; # ssl_prefer_server_ciphers on; # # # Load configuration files for the default server block. # include /etc/nginx/default.d/*.conf; # # error_page 404 /404.html; # location = /40x.html { # } # # error_page 500 502 503 504 /50x.html; # location = /50x.html { # } # } }http://nginx.org/en/docs/http://nginx.org/ru/docs/http://nginx.org/en/docs/ngx_core_module.html#includeI have a PHP application and I want to dockerize it. These are my files, and all I got is the welcome page from Nginx. I'll see if I can provide some logs in the comments. Thank you!
2024.05.14 23:47 AdAccomplished7843 A Deeper Look at Lesson 135 If I defend myself I am attacked. (ACIM, W-135.1:1–26:8)
2024.05.14 23:46 BaddestMofoLowDown We know nothing about Montagne Parfums
2024.05.14 23:37 VHS_Kingdom996 The MeTV Wikipedia Article Is Vandalized
2024.05.14 23:32 Andronitis [NM] Volkswagen T2 Camper Van (10279) - 59 spots at $4/ea
2024.05.14 23:26 mother_puppy New Releases May 14
2024.05.14 23:24 NeuronsToNirvana The Cognitive Bias Codex (with clickable links/lines for each bias providing much more detailed info) Wikipedia
submitted by NeuronsToNirvana to NeuronsToNirvana [link] [comments] |
2024.05.14 23:21 Large_Scene3565 ap statistics help Reddit Online Helper for Exam assignment quiz homework class test course takers to Hire an Expert Reddit take my AP Stat Exam Reddit do my AP statistics class Reddit write my AP statistics Assignment Homework Reddit
2024.05.14 23:17 dazedlights [Chapter] Claiming the Abortion Narrative: A Qualitative Exploration of Mainstream and Social Media Reflections on Abortion
2024.05.14 23:12 VivaVelvet Virtual CAT Public Meeting
2024.05.14 23:12 wideawakeldn Listen back to the Wide Awake Preview show on KEXP
Hey everyone! Just in case you missed it Cheryl Waters and Larry Mizell Jr from KEXP dedicated an hour of today's show warming up for Wide Awake! submitted by wideawakeldn to WideAwakeFestival [link] [comments] Listen back here: https://www.kexp.org/archive/ Click the 'The Midday Show Cheryl Waters' and if you're in the UK jump from 6:00PM to 8:00PM in the player! Let us know what you thought of the show - we're uncontrollably excited at WA HQ now. https://preview.redd.it/2eybde6gjg0d1.png?width=1004&format=png&auto=webp&s=7ae54afe6b10b15af7de118b0af8fa298a384ed6 |